U razgovoru za N1 televiziju, energetski analitičar Ivan Brodić analizirao je aktualno stanje na globalnom i europskom tržištu energenata.
Unatoč tome što su spremnici plina u Europskoj uniji ove godine za 10 do 12 posto prazniji u odnosu na prošlu godinu, Brodić ističe da fizičkih nestašica neće biti, no Europa se već nalazi u ozbiljnom cjenovnom šoku.
Rast cijena i pritisak na poljoprivredu
Dok Poljska ima gotovo 100 posto puna skladišta, a i Hrvatska stoji prilično dobro, ključne zemlje poput Njemačke, Nizozemske i Austrije podbacile su u punjenju.
“Trgovci su do zadnjeg trenutka čekali smirivanje geopolitičkih trenja u Ukrajini i na Bliskom istoku kako bi cijene pale, no to se nije dogodilo. Cijena plina na referentnoj nizozemskoj burzi TTF prošlog je tjedna probila granicu od 100 eura po megavat-satu, dok je u siječnju iznosila tek nešto više od 26 eura. To pokazuje razmjer cjenovnog pritiska”, upozorava Brodić.
Dodaje kako krize u opskrbi neće biti jer zalihe postoje, a mnoge države proračunski štite kućanstva i malu industriju. Ipak, posljedice viših cijena već se osjete na početku ogrijevne sezone.
Trump, Putin i “dizelska kriza”
Komentirajući geopolitička previranja i najave trilateralnog sastanka između Donalda Trumpa, Vladimira Putina i Xi Jinpinga, Brodić napominje da očekivanja o brzom relaksiranju energetskog tržišta nisu realna.
“Približavanje Trumpa i Putina u energetskom smislu za sada nije dalo značajnije rezultate, niti je zaustavilo rast cijena goriva na američkim crpkama. Iz Exxona su potvrdili da je dizelska kriza u SAD-u i svijetu tu da ostane, ponajprije zbog visokih troškova rafiniranja”, objašnjava Brodić.
Osvrnuo se i na situaciju u Venezueli, istaknuvši da obnova zapuštene infrastrukture ne može ići preko noći. Ipak, bliski savez američke administracije s Venezuelom omogućava Trumpu znatno veću kontrolu nad odlukama naftnog kartela OPEC.
Hrvatski potencijali: INA, Geoenergija i geotermalni izvori
Kada je riječ o Hrvatskoj, Brodić naglašava važnost zaustavljanja pada domaće proizvodnje plina od strane INA-e, ali i osnivanja nove tvrtke Geoenergija Razvoj (zajednički projekt Agencije za ugljikovodike i JANAF-a) koja istražuje u Kazahstanu i čuva ključni know-how.
“Osim istraživanja nafte i plina, ključan je potencijal u geotermalnim izvorima energije. Osnivanje posebne tvrtke Agencije za ugljikovodike i HEP-a značajno bi doprinijelo očuvanju znanja, ali i jeftinijoj proizvodnji električne i toplinske energije u Hrvatskoj. Za to je sada najpotrebnija snažnija i aktivnija politička podrška”, ističe analitičar.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu