Europska komisija je predložila u ponedjeljak nova pravila o povratu poreza po odbitku, koja bi trebala pridonijeti poštenijem oporezivanju, smanjiti porezne prijevare i potaknuti prekogranične investicije u EU-u.

Izraz “porez po odbitku” odnosi se, primjerice, na situaciju u kojoj je ulagač rezident jedne države članice EU-a dužan platiti porez na kamate ili dividende zarađene u drugoj državi članici.

Ispuhivanje balona

Prvi su na udaru pada cijena nekretnina, država se sprema gasiti požar

To je često slučaj s prekograničnim ulagačima. U takvim slučajevima, kako bi se izbjeglo dvostruko oporezivanje, mnoge države članice EU-a potpisale su ugovore o sprječavanju dvostrukog oporezivanja, kojima se izbjegava dvostruko oporezivanje istog pojedinca ili tvrtke. Ovi ugovori dopuštaju prekograničnom ulagaču da podnese zahtjev za povrat bilo kojeg viška poreza plaćenog u drugoj državi članici.

Problem je, međutim, u tome što su ti postupci povrata često dugotrajni i skupi, što dovodi do frustracije ulagača i obeshrabruje prekogranična ulaganja unutar EU-a.

Trenutačno se postupci poreza po odbitku koji se primjenjuju u svakoj državi članici vrlo razlikuju. Ulagači se moraju nositi s više od 450 različitih obrazaca diljem EU-a, od kojih je većina dostupna samo na nacionalnim jezicima.

Povjerenik za ekonomiju Paolo Gentiloni kaže da, prema istraživanjima, 70 posto malih ulagača zbog kompliciranih postupaka, ne traže povrat iako bi imali pravo na smanjenu stopu poreza po odbitku.

“To također tjera investicije iz EU-a. Prema nedavnoj studiji, 30 posto malih ulagača prodalo je svoj portfelj u EU zbog ove porezne barijere. Ne možemo dopustiti da se ovakva situacija nastavi”, rekao je Gentiloni.

Komisija procjenjuje da su porezni gubici zbog takve prakse iznosili oko 150 milijardi eura u razdoblju od 2000. do 2020.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Prijedlog Komisije predviđa uspostavu jedinstvene digitalne potvrde o poreznoj rezidentnosti. Tako bi, primjerice, ulagači koji investiraju diljem EU-a trebali samo jednu digitalnu potvrdu  za podnošenje više zahtjeva za povrat poreza. Nadležna tijela trebaju izdati potvrdu u roku od jednog radnog dana.

Osim standardnog postupka koji je na snazi, prema prijedlogu, uvela bi se još dva brza postupka.

Prema postupku „olakšice na izvoru”, porezna stopa koja se primjenjuje u trenutku isplate dividendi ili kamata izravno se temelji na primjenjivim pravilima odredaba ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

Prema postupku “brzog povrata”, početno plaćanje se vrši uzimajući u obzir stopu poreza po odbitku države članice u kojoj se isplaćuju dividende ili kamate, ali se povrat za sve preplaćene poreze odobrava u roku od 50 dana od datuma plaćanja.

Komisija kaže da bi ti standardizirani postupci donijeli uštede ulagačima od oko 5,17 milijardi eura godišnje.

Prema prijedlogu Komisije predviđa se ujednačavanje postupaka izvješćivanja nacionalnih poreznih vlasti. Financijski posrednici, poput banaka, trebaju prijaviti nadležnim tijelima isplatu dividende ili kamata kako bi porezna tijela mogla ući u trag transakciji.

Veliki financijski posrednici u EU-u morat će se upisati u nacionalni registar certificiranih financijskih posrednika. Taj će registar također biti otvoren za financijske posrednike izvan EU-a i za manje koji dolaze iz EU-a, na dobrovoljnoj osnovi.

Porezni obveznici koji ulažu u EU putem certificiranih financijskih posrednika imat će koristi od ubrzanih postupaka poreza po odbitku i izbjeći dvostruko oporezivanje isplata dividendi.

Komisija navodi da bi nova pravila trebala stupiti na snagu 1. siječnja 2027. nakon što ih usvoje države članice.