Prošlo je više od mjesec dana otkako je Europska komisija raspisala natječaj za promociju i marketing EU poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda “Enjoy, it’s from Europe” za 2020. u vrijednosti 200,9 mil. eura. Novac se ne dijeli po veličini članica već prema programima koje će EK odabrati ujesen, a povećali bi konkurentnost i potrošnju EU proizvoda širom svijeta. No teško da će i ove godine, točnije do 16. travnja, na stol EK doći ijedan projekt iz Hrvatske, skeptični su u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, piše Večernji list.

‘Razgovaramo i bistrimo situaciju, no još nema konkretnog dogovora hoćemo li se odazvati na natječaj’, kaže Ante Madir, predsjednik Klastera hrvatskog pršuta u kojemu je 16 proizvođača krčkog, dalmatinskog, drniškog i istarskog pršuta.

Nisu zadovoljni, kaže, što projekt nose proizvodi, a ne proizvođači koji u projekt trebaju uložiti i vlastiti novac, između 15 i 35%, ovisno o tome bi li nastupali na EU tržištu, trećim zemljama ili u tzv. multiprogramima najmanje dviju nacionalnih organizacija iz najmanje dvije države članice ili europskih organizacija.

No kako su, zahvaljujući zaštiti, hrvatski pršuti već traženi na domaćem te tržištima EU i regije neki pršutari smatraju kako od toga trenutačno ne bi imali nikakve koristi. Klaster drži 90% ukupne proizvodnje pršuta u Hrvatskoj, oko 400.000 komada godišnje, a iako proizvodnja raste i sve je više i domaće sirovine, samo domaće tržište još toliko ih godišnje “proguta” i iz uvoza.

Proizvođače zaštićene neretvanske mandarine brine pak već sada preniska otkupna cijena, nesređeni ugovori oko zakupa zemlje, kao i nepoticanje zamjene starih 40-godišnjih nasada novima. – Ne možete se za nešto kandidirati ako ne znate hoćete li sutra uopće proizvoditi – kaže proizvođač Neven Mataga.

U Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (HPK) koja je pozvala proizvođačke organizacije i gospodarsko-interesna udruženja da se uključe i ponudila im svoju pomoć, nadaju se kako će netko u sedmoj godini članstva RH u EU konačno iskoristiti novac koji nudi EK. No zasad nema odaziva. To je i zato što svi dobitnici natječaja prvo moraju uložiti vlastiti novac da bi im za 1,5 do tri godine, tek kad je projekt završen, EU vratila od 65 do 85% uloženog novca, objašnjava čelnik HPK Mladen Jakopović.

Zvjezdana Blažić, konzultantica Smartera za poljoprivredno-prehrambeni sektor, kaže kako je dosad bilo nekih pokušaja, ali nisu uspjeli.

– Načelno su hrvatski proizvođači zainteresirani za ovaj projekt, koji je osnažen nakon uvođenja ruskog embarga, no nemamo dovoljno kapaciteta da jednu jaku promotivnu kampanju istjeramo do kraja – kaže Blažić.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Više o temi pročitajte ovdje.