Najveći lanac drogerija u Njemačkoj, dm, planira pokrenuti svoj najavljeni internetski servis za prodaju OTC lijekova (bez recepta) u drugoj polovici 2025. godine. U intervjuu za DAZ, predsjednik Uprave Christoph Werner kaže da se time ne žele pozicionirati kao konkurencija ljekarnama. No, u slučaju promjene okvira, industrija se mora pripremiti na velike promjene

Christoph Werner od 2019. vodi poslovanje dm-a iz središnjice ‘Dialogicum’ u Karlsruhe-Durlachu. Tvrtka u Njemačkoj ima preko 2.100 trgovina, zapošljava više od 60.000 ljudi i ostvarila je prihod od 12,47 milijardi eura u prošloj poslovnoj godini – 17,7 milijardi na razini Europe.

U budućnosti, uz njegu tijela, kozmetiku i ekološku hranu, tvrtka planira uključiti i OTC lijekove u svoju ponudu. Pripreme još traju, kaže Werner, ali u drugoj polovici godine trebala bi krenuti digitalna platforma s novim poslovnim segmentom.

Iz logističkog centra u Boru (Češka), dm će pokrenuti online ljekarnu s asortimanom od oko 2.500 proizvoda.

„Prvo ćemo vidjeti kakva je reakcija kupaca, što funkcionira, a što ne. Na temelju toga razvijat ćemo ponudu“, kaže Werner, prenosi Fenix magazin. Za sada nije planirano uvođenje lijekova na recept. Narudžbe će se vršiti putem dm-ove web stranice ili aplikacije, a isporuke će biti moguće na kućne adrese, u pakomate ili Hermes trgovine. Kupci će moći naručeno preuzeti i u trgovinama dm-a.

‘Ovo nije protiv ljekarni’

U početku će se dm fokusirati na Njemačku kao svoje najveće tržište. ‘Sad to radimo za Njemačku i vidjet ćemo što će se dogoditi’, objašnjava Werner. Unutar dm grupe se pomno prati što funkcionira u drugim državama. Uspješne prakse se preuzimaju, druge ne.

Jedan od razloga za novu online ponudu vidi u promijenjenim potrebama potrošača, posebno u području zdravlja. ‘Zdravlje je postalo važnije. Ljudi žele znati više o svom tijelu, nosive tehnologije (wearables) omogućuju im veću svijest o vlastitom stanju i utjecaju dodataka prehrani na zdravlje.’ Također, starenje populacije i trend dugovječnosti potiču ljude na razmišljanje kako kvalitetno stariti i ostati samostalni.

Novi prodajni kanali

Dodaje da su se i prodajni kanali promijenili. Nekad su postojale samo fizičke trgovine, uključujući ljekarne i drogerije. ‘To se potpuno promijenilo’, kaže Werner. ‘Mlađe generacije kupovne navike više ne temelje na tradiciji fizičke trgovine, nego na dostupnosti različitih kanala.’ Online ljekarna i dm web stranica za njih nisu različiti kanali, već samo klikovi. Zbog toga se i očekivanja kupaca o atraktivnosti ponude mijenjaju.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Reakcije na planove o online prodaji lijekova bez recepta su ga ‘pomalo iznenadile’. Već postoji mnogo online ponuda takvih proizvoda. ‘Naša strategija nije usmjerena protiv ljekarni niti im želimo oduzimati posao. Želimo i dalje biti prva adresa za naše kupce, i u segmentu zdravlja, kao što smo već sada u segmentu ljepote.’ Werner dodaje: ‘Ne tvrdimo da želimo dominirati tržištem, ali želimo biti uspješni.’

Werner vidi prostor za rast

Vjeruje da tržište online prodaje lijekova ima još puno prostora za konkurenciju. ‘To je tržište koje raste i koje može podnijeti više igrača. To je korisno za kupce jer će se pružatelji usluga morati truditi biti bolji i inovativniji.’

Werner smatra da bi se interes za OTC proizvode mogao proširiti zahvaljujući prometu na dm-ovoj platformi. Hoće li to značiti više kupaca u ljekarnama – ne zna, ali će proizvođači imati bolje prodajne mogućnosti.

Zbog starenja populacije i manje brojnih generacija koje ulaze u sustav doprinosa, smatra da je potrebno prilagoditi zdravstveni sustav kako bi isti standardi ostali dostupni, ali po nižim troškovima. ‘U drugim uvjetima moguće je jednako kvalitetno ili čak bolje opskrbiti stanovništvo uz pristupačne troškove.’

Inovacije kroz deregulaciju

Werner smatra da bi deregulacija potaknula inovacije, kao što se dogodilo kad je prije 50 godina ukinuta fiksna cijena za drugu ruku (rabljenu robu), što je omogućilo razvoj drogerija. Slično bi se, prema njemu, moglo dogoditi u ljekarničkom sektoru.

U dereguliranom sustavu moguće je da se dežurni poslovi ljekarni prebace na bolnice koje ionako imaju interne ljekarne. Također, vjeruje da i ocjenu interakcije lijekova ne mora nužno obavljati ljekarnik.

Iako razumije otpor dijela farmaceuta prema promjenama, naglašava da je ‘bolje neprijatelj dobrog’. Ako se pojave bolja rješenja koja korisnicima donose veću korist – to je prirodan tijek tržišta. ‘Trgovina – a tu spadaju i ljekarne – mora donositi vrijednost korisnicima kako bi preživjela.’