Nakon što su Temu i Shein u samo nekoliko godina promijenili navike milijuna europskih kupaca, Bruxelles je odlučio promijeniti pravila igre.

Nova paušalna carina od tri eura na male pošiljke iz trećih zemalja samo je prvi korak mnogo šire reforme kojom Europska unija želi promijeniti način na koji roba iz Azije ulazi na europsko tržište, ojačati položaj europskih trgovaca i uspostaviti učinkovitiji nadzor nad milijardama pošiljaka koje svake godine stižu u Uniju.

Manji broj pojedinačnih pošiljka

Na to ukazuju i odgovori koje je Poslovni dnevnik dobio od Carinske uprave, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske pošte i DPD-a Croatia. Njihove procjene pokazuju da nova pravila neće samo povećati troškove dijela internetskih kupnji, nego bi mogla potaknuti duboku promjenu logističkog modela najvećih svjetskih internetskih platformi.

Prema podacima Europske komisije, prošle je godine u Europsku uniju stiglo čak 5,8 milijardi pošiljaka vrijednosti manje od 150 eura, više od četiri puta više nego 2022. godine. U prosjeku to znači da u Europsku uniju svake sekunde ulaze 184 pošiljke iz trećih zemalja. Više od 90 posto tih pošiljaka dolazi iz Kine, ponajprije preko platformi Temu i Shein.

Razmjeri rasta vidljivi su i u Hrvatskoj. Prema podacima HAKOM-a, samo u posljednjem tromjesečju 2025. zabilježeno je više od 19 milijuna paketa, što je najveći broj u jednom tromjesečju do sada i 15,4 posto više nego krajem 2024., prema podacima HAKOM-a. Paketi su u prošloj godini činili gotovo 27 posto svih poštanskih usluga. Bruxelles procjenjuje da sadašnji sustav više nije održiv ni za carinske službe ni za europske trgovce koji godinama upozoravaju na neravnopravan položaj.

Jedna od najvećih zabluda oko novih pravila jest da se carina naplaćuje po paketu. Iz Carinske uprave pojašnjavaju da se paušalna carina od tri eura obračunava za svaku stavku carinske deklaracije kod pošiljaka čija ukupna vrijednost ne prelazi 150 eura.

“Stavka deklaracije termin je iz carinskog zakonodavstva i ovisi o načinu deklariranja robe. O tome ne odlučuje carinska služba, nego deklarant koji podnosi carinsku deklaraciju. Ako je ista roba razvrstana u više stavaka deklaracije, carinska služba naplatit će fiksnu carinu za svaku od njih”, objašnjavaju iz Carinske uprave.

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Potreba za korjenitom promjenom

Nakon energetskih šokova, tvrtke traže veću kontrolu nad troškovima

Na godišnjoj razini u Hrvatskoj se podnese oko 500 tisuća uvoznih carinskih deklaracija, za koje godišnji prihod od fiksnih carina iznosi 1,5 milijuna eura. No budući prihod od nove paušalne carine nije moguće procijeniti jer ne ovisi o vrijednosti robe nego o broju stavaka u deklaracijama, pojasnili su u Carinskoj upravi.

Naglašavaju da se ne očekuje umjetno razvrstavanje iste robe u više stavaka, ali upozoravaju kako je važno razumjeti način obračuna. Za pošiljke vrijednosti veće od 150 eura ništa se bitno ne mijenja. Kao i dosad, plaćaju se propisana carina, PDV te eventualne trošarine ili posebni porezi, ovisno o vrsti robe.

Cilj Bruxellesa nije naplatiti dodatna tri eura po pošiljci. Cilj je natjerati najveće internetske platforme da promijene način na koji robu dopremaju europskim kupcima. Europska komisija želi smanjiti broj pojedinačnih pošiljaka koje izravno iz Kine svakodnevno stižu europskim potrošačima i potaknuti platforme da robu uvoze u većim količinama, preko logističkih centara unutar Europske unije.

Povjerenik za trgovinu Maroš Šefčovič izjavio je predstavljajući novu mjeru Europskom parlamentu kako “ogromna poplava pošiljaka predstavlja potpuno novi izazov – za kontrolu, sigurnost i osiguravanje da se standardi doista poštuju”. Na tržištu je zabilježen i porast broja opasnih i neusklađenih proizvoda, kao i sve veći broj pritužbi europskih trgovaca zbog nelojalne konkurencije. Upravo zato Bruxelles želi dio današnjeg modela “pojedinačni paket iz Kine – europski kupac” zamijeniti uvozom većih pošiljaka u logističke centre unutar EU.

“Time će se prodavatelje potaknuti da ponovno koriste skladišta, kao što su činili ranije. Carinskim je službama mnogo lakše provjeravati uzorke iz jedne pošiljke nego pregledavati pojedinačne pakete”, izjavila je za Financial Times Anna Cavazzini, predsjednica Odbora za unutarnje tržište Europskog parlamenta. Osim toga, internetski trgovci od 1. srpnja prvi put kao uvoznici snose odgovornost i za kvalitetu robe koju prodaju.

Tek prijelazno rješenje

Model jačanja logističkih centara u Europi već postaje vidljiv. Shein je krajem 2025. otvorio veliko distribucijsko središte u Poljskoj, što je jasan signal da se najveće internetske platforme postupno prilagođavaju novim europskim pravilima. Premještanjem dijela logistike u EU mogu skratiti rokove isporuke, objediniti carinske postupke i učinkovitije organizirati distribuciju robe. Kompanija je na svojim službenim stranicama objavila da je riječ o jednom od tehnološki najnaprednijih europskih skladišta za e-trgovinu koje postavlja nova mjerila za logistiku u sektoru e-trgovine u Europi.

Temu i Shein nisu odgovorili na upit Poslovnog dnevnika o tome planiraju li dodatno širiti europsku skladišnu mrežu nakon stupanja novih pravila na snagu. No u DPD-u Croatia očekuju upravo takav razvoj događaja.

“Da, očekujemo da će se taj trend ubrzati, osobito za proizvode sa stabilnom i predvidljivom potražnjom”, kaže Dario Lučić, regionalni voditelj prodaje i marketinga DPD Croatia. Dodaje da skladišta unutar Europske unije ne znače zaobilaženje europskih pravila.

“Proizvodi koji se uvoze i stavljaju na tržište EU moraju zadovoljiti pravila o sigurnosti, označavanju i sljedivosti. EU skladišta vjerojatno neće u potpunosti zamijeniti izravno slanje iz trećih zemalja, ali će imati sve važniju ulogu u poslovnim modelima velikih internetskih platformi”, ističe Lučić.

Za DPD Croatia neposredni operativni učinak trebao bi biti ograničen jer trenutačno nisu značajno izloženi takvim izravnim uvoznim tokovima. Najveće promjene očekuju u dijelu koji prethodi samoj dostavi – u kvaliteti i količini podataka o robi, carinskim postupcima, identifikaciji proizvoda te kontroli njihove sigurnosti i usklađenosti.

“Za pošiljke koje su već uvezene i carinski obrađene u drugoj državi članici te potom ulaze u Hrvatsku kao pošiljke unutar EU, posljednja faza dostave vjerojatno se neće bitno promijeniti. Kod pošiljaka koje se carinski obrađuju u Hrvatskoj, nepotpuni ili netočni podaci mogu dovesti do dodatnih provjera i duljeg vremena obrade”, kaže Lučić.

Sličnu poruku šalje i Carinska uprava. “Nije moguće koristiti carinsko skladište kako bi se izbjeglo plaćanje fiksne carine. Prodaja na daljinu koja je obavljena prije dolaska robe na carinsko područje Europske unije podliježe naplati fiksne carine ako vrijednost pošiljke ne prelazi 150 eura”, navode iz Carinske uprave.

Za Bruxelles je ovo tek prijelazno rješenje. Od 2028. cijeli sustav trebao bi preuzeti novi EU Customs Data Hub, digitalna platforma koja će objediniti podatke o svim robama koje ulaze u EU i omogućiti znatno učinkovitiji nadzor internetske trgovine. Drugim riječima, Bruxelles ne pokušava spriječiti poslovanje Temua ili Sheina na europskom tržištu. Cilj je promijeniti način na koji roba ulazi u EU – umjesto milijardi pojedinačnih pošiljaka iz Kine, potaknuti veći udio robe koja će se uvoziti preko europskih logističkih centara.

U Hrvatskoj gospodarskoj komori smatraju da bi nova pravila dugoročno mogla izjednačiti uvjete poslovanja između europskih trgovaca i velikih platformi iz trećih zemalja.

“Hrvatska gospodarska komora podržava rješenja koja osiguravaju jednake uvjete poslovanja za hrvatske i europske trgovce u odnosu na velike platforme izvan EU-a. Nova pravila trebala bi unaprijediti transparentnost naplate davanja, ograničiti mogućnosti zlouporaba te osigurati ravnopravnije tržišne uvjete”, rekla nam je Ivona Bačelić Grgić, voditeljica Odjela za distributivnu trgovinu i zaštitu potrošača HGK.

Istraživanje HGK provedeno u svibnju pokazuje koliko su kineske platforme promijenile navike hrvatskih kupaca. Čak 79,5 posto ispitanika u posljednja tri mjeseca kupovalo je proizvode na internetskim stranicama izvan EU-a. Više od polovice ispitanika, njih 52,8 posto, izjavilo je da nakon uvođenja novih pravila planira prestati kupovati proizvode iz trećih zemalja ili značajno smanjiti takve narudžbe.

Manji broj narudžbi robe

Rezultati pokazuju koliko su kineske platforme u kratkom razdoblju promijenile navike hrvatskih kupaca, ali i koliko bi nove carinske mjere mogle utjecati na preusmjeravanje dijela potrošnje prema europskim trgovcima. U HGK-u kažu da će za ozbiljniju procjenu gospodarskih učinaka na Hrvatsku trebati pričekati prve rezultate primjene novih pravila. U Hrvatskoj pošti ističu da građani neće primijetiti veće promjene u samom postupku dostave.

“Za naplatu novih carina koristit će se postojeći sustav naplate javnih davanja koji se primjenjuje od srpnja 2021. Na dostavi i isporuci nema nikakvih promjena”, navode.

Dodaju kako očekuju da bi dodatni troškovi mogli djelomično smanjiti broj narudžbi robe vrlo male vrijednosti iz trećih zemalja. Važno je pritom razlikovati robu koja se kupcima šalje izravno iz Kine od robe koja se isporučuje iz europskih skladišta.

“Nova carinska pravila primjenjuju se samo na robu koja stiže izravno iz trećih zemalja u Europsku uniju. Primjerice, ako je kupac u azijskoj web trgovini naručio robu koja će mu biti poslana iz skladišta koje se nalazi na području Europske unije, tada nema naplate novih carina. Za takve pošiljke već su plaćena sva javna davanja uključujući i novu naknadu”, rekli su nam u Hrvatskoj pošti.

Nova pravila o malim pošiljkama nisu usmjerena samo na povećanje prihoda, nego su dio najveće reforme europske carine u posljednjih nekoliko desetljeća koja bi do 2028. trebala kulminirati uspostavom jedinstvenog Carinskog podatkovnog centra EU-a. Cilj nije samo učinkovitija naplata carina, nego i bolji nadzor sigurnosti proizvoda, veća odgovornost internetskih platformi te snažnija zaštita europskog tržišta.

Europska unija ovim pravilima ne pokušava zaustaviti internetsku trgovinu iz Kine, nego promijeniti njezinu ekonomsku logiku. Cilj više nije samo naplatiti nekoliko dodatnih eura po pošiljci, nego preseliti veći dio logističkog lanca u Europu. U tom smislu, paušalna carina od tri eura nije završetak priče, nego tek prvi korak reforme koja bi do 2028. mogla bitno promijeniti način na koji roba putuje od kineskih proizvođača do hrvatskih kupaca.