Inflacija u eurozoni mogla bi biti veća no što se trenutačno očekuje, upozorio je u ponedjeljak slovački guverner i član upravnog vijeća Europske središnje banke (ESB) Peter Kazimir, istaknuvši da posebno zabrinjava kretanje cijena prirodnog plina i električne energije.
ECB je u lipnju podigao ključne kamatne stope prvi puta od jeseni 2023. godine, za četvrtinu postotnog boda, podigavši procjenu inflacije u ovoj godini za 0,4 postotna boda, na 3,0 posto, prema baznom scenariju.
Na rujanskoj sjednici ponovo su podigli kamatne stope za četvrtinu postotnog boda, potvrdivši ipak procjenu inflacije za ovu godinu, uz napomenu da bi energetski šok trebao oslabiti.
U četvrtom tromjesečju trebala bi prema pretpostavkama na tržištu o cijenama energije dosegnuti 3,6 posto i potom oslabiti u prvim mjesecima 2027., odražavajući postupno ‘podizanje’ poredbene osnovice u ovoj godini, posebno u ožujku, pokazali su izračuni ECB-ovih stručnjaka.
U 2027. godini cijene bi u prosjeku, prema novom izračunu, trebale porasti za 2,5 posto, za 0,2 postotna boda snažnije nego što se očekivalo u lipnju. I u 2028. inflacija bi trebala biti neznatno snažnija no što su ECB-ovi stručnjaci bili izračunali u lipnju i iznositi 2,1 posto, prema baznom scenariju.
U kolovozu inflacija je u eurozoni ponovo izrazitije ubrzala, na 3,3 posto, signalizirajući najsnažniji rast cijena u tri godine. Energija je poskupjela za čak 14,3 posto, nakon 10,3-postotnog rasta cijena na sredini ljeta, pokazale su prve procjene Eurostata, objavljenje početkom rujna.
Slovački guverner slovi za zagovornika strože monetarne politike, ali ipak nije izravno predložio da se kamatne stope ponovo podignu, istaknuvši samo da se upravno vijeće nije obavezalo ni na strožu ni na blažu monetarnu politiku, što ipak ne znači da će oklijevati s podizanjem kamatnih stopa kada to pokazatelji budu iziskivali.
“Sada sam manje usredotočen na cijene nafte i goriva, a sve više na cijene plina i električne energije”, napisao je na blogu Kazimir.
Cijene prirodnog plina dosegnule su najvišu razinu u četiri godine jer su europske zemlje počele puniti zalihe pred sezonu grijanja, koje su trenutačno znatno ispod povijesnih prosjeka. Val potražnje mogao bi još više podići cijene i potaknuti inflaciju.
Očekuje se i snažnije poskupljenje hrane, vrlo važno i za percepciju i očekivanja javnosti o inflaciji, napomenuo je slovački guverner.
Rast cijena hrane zasad je neočekivano nizak, no očekuje se da će u idućim mjesecima ubrzati pod utjecajem spleta nepovoljnih čimbenika, uključujući sušu u Europi, klimatski fenomen el niño i nagli rast cijena dizela i gnojiva, ključnih inputa u poljoprivredi.
“Nedvojbeno pretežu rizici koji bi mogli potaknuti inflaciju. Energetski šok već traje dulje nego što su mnogi očekivali, no njegove pune posljedice još se nisu u potpunosti prelile na gospodarstvo”, rekao je Kazimir.
ECB-ovi stručnjaci izračunali su da bi u najcrnjem scenariju, koji predviđa snažnije i dugotrajnije cjenovne šokove na tržištima energije, uz izrazitije neizravne i sekundarne posljedice, inflacija u eurozoni ove godine mogla iznositi 4,0 posto i 5,3 posto u 2027. Značajno bi ubrzala i temeljna inflacija, uz pojačano prelijevanje viših cijena energije na cijene i plaće.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu