Azijske dionice uglavnom su produžile svoje gubitke u srijedu, dok je cijena zlata dosegla rekordnu razinu potaknuta zabrinutošću ulagača zbog prijetnji carinama američkog predsjednika Donalda Trumpa. Nesigurnost je potaknula investitore da potraže spas u takozvanim sigurnim utočištima, što je dovelo do toga da je cijena zlata po prvi put prešla granicu od 4.800 američkih dolara, ojačavši za 1,7 posto.
Trgovci s nestrpljenjem iščekuju Trumpov govor na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu, gdje se okupljaju svjetski čelnici, elite i milijarderi, a na kojem je predsjednik najavio da će istaknuti postignuća svoje administracije, kako prenosi AP News.

Njemačka

Ikea ulazi u prodaju struje: Lansira revolucionarnu tarifu sa stotinmaa eura uštede, cijena se mijenja svakih 15 minuta

Slabljenje dolara ključan je tehnički faktor koji je pogurao cijene zlata u nebo. Budući da se cijena zlata izražava u američkim dolarima, pad vrijednosti te valute čini zlato jeftinijim za kupce koji koriste druge valute, čime se automatski povećava potražnja. Međutim, analitičari ističu kako je ovaj put riječ o mnogo dubljem i strukturnom pomaku na tržištu. Investitori ne kupuju zlato samo zbog slabijeg dolara, već ga vide kao temeljnu zaštitu od rastuće ekonomske neizvjesnosti, sve većeg globalnog duga i erozije povjerenja u tradicionalne financijske institucije i valute. Nicholas Frappell, globalni voditelj institucionalnih tržišta u ABC Refineryju, ističe kako probijanje razine od 4800 dolara samo učvršćuje uvjerenje da ulagači ne žele prodavati zlato prije nego što dosegne 5000 dolara.

Iako su cijene već na rekordnim razinama, mnoge financijske institucije vjeruju da ima još prostora za rast. Analitičari Goldman Sachsa još su krajem 2025. podigli svoju prognozu na 4900 dolara po unci do kraja 2026. godine, dok drugi predviđaju da bi se cijena mogla približiti i razini od 5000 dolara ako se geopolitičke napetosti nastave, a dolar ostane pod pritiskom.

Preliminarni sporazum

Lavrov: Prodaja Naftne industrije Srbije MOL-u je u interesu Rusije

Inače, Trumpove prijetnje izazvale su oštru reakciju europskih čelnika. Najavio je kako će od veljače uvesti carine od deset posto na Dansku, Norvešku, Švedsku, Njemačku, Francusku, Ujedinjeno Kraljevstvo, Nizozemsku i Finsku. To bi se nadovezalo na carinu od 15 posto specificiranu trgovinskim sporazumom s Europskom unijom koji još nije ratificiran. Analitičari navode kako europski lideri razmatraju protumjere, uključujući usporavanje ratifikacije trgovinskog sporazuma ili uvođenje osvetničkih carina, što dodatno zaoštrava odnose Washingtona sa zapadnim saveznicima.

streaming platforma

Netflix premašio 325 milijuna plaćenih pretplatnika i povećao dobit

Američki predsjednik je svoj stav o Grenlandu povezao s činjenicom da prošle godine nije dobio Nobelovu nagradu za mir, poručivši norveškom premijeru kako se više ne osjeća “obveznim razmišljati isključivo o miru”. Ova eskalacija već je u utorak snažno pogodila američka tržišta. Indeks S&P 500 pao je za 2,1 posto na 6.796,86 bodova, što je njegov najoštriji pad od listopada. Dow Jones Industrial Average pao je za 1,8 posto na 48.488,59 bodova, dok je Nasdaq zabilježio pad od 2,4 posto, završivši na 22.954,32 boda.