Čelnici država i vlada EU-a okupit će se 12. veljače u dvorcu Alden Biesen na istoku Belgije na događaju koji se prema protokolu EU-a naziva „povlačenjem” europskih lidera. Umjesto odmora, razmišljanja ili duhovne obnove, čelnici će raspravljati o tome kako ubrzati dosad skroman napredak europske konkurentnosti otkako je prije gotovo 18 mjeseci objavljeno poznato Draghijevo izvješće.

Dok su se hipotetski troškovi nepostojanja europskih integracija tijekom godina opsežno analizirali, stvarni troškovi nekonkurentne Europe sve su veći, potaknuti kako vanjskim, tako i unutarnjim čimbenicima.

Sve veći broj europskih poduzeća nalazi se između čekića i nakovnja. Izvozno orijentirane strategije, koje su se godinama primjenjivale kako bi se iskoristile prilike na tržištima u nastajanju, danas ih izlažu povećanim rizicima zbog rastućih geopolitičkih napetosti, carina i drugih trgovinskih prepreka. Istodobno, usmjerenost na tržište EU-a izlaže poduzeća snažno reguliranom jedinstvenom tržištu i preprekama slobodnom kretanju.

Razumno bi bilo očekivati široko političko jedinstvo oko potrebe da se EU bori s globalnim neizvjesnostima intenziviranjem napora prema obnovi multilateralizma, te sklapanjem sporazuma s partnerima s kojima dijeli iste vrijednosti. Nažalost, čini se da neki kreatori politika u EU-u potkopavaju takve napore. Najnoviji primjer je sporazum EU-Mercosur, koji je tijesnom većinom zastupnika Europskog parlamenta stavljen na led i to do dvije godine, samo nekoliko dana nakon potpisivanja.

Ovakve taktike zloupotrebe proceduralnih mehanizama kontrole i ravnoteže neprilagođene su današnjem nepredvidivom svijetu, i Europu skupo koštaju. Prema nedavnoj studiji Europskog centra za međunarodnu političku ekonomiju, EU je zbog neratificiranja sporazuma EU-Mercosur izgubila 183 milijarde eura izvoza i 291 milijardu eura bruto domaćeg proizvoda. Odugovlačenje i populizam narušavaju imidž Europe kao pouzdanog partnera. Potrebni su nam zajednički zamah i konkretni rezultati, a ne tromost.

Istodobno, Europa mora maksimalno iskoristiti vlastiti potencijal rasta tako da se usredotoči na ono što može kontrolirati. Integracija jedinstvenog tržišta ključna je, a cijena fragmentacije je očita. Istraživanje Međunarodnog monetarnog fonda objavljeno u prosincu 2024. procijenilo je da su preostale prepreke jedinstvenom tržištu ekvivalentne carinama od oko 44 posto na robu i 110 posto na usluge. Smanjenje tih prepreka za 25 posto moglo bi dugoročno povećati bruto dodanu vrijednost u EU-u za oko 350 milijardi eura, prema procjenama njemačkog ifo Instituta.

Europska središnja banka objavila je u siječnju ove godine članak u kojemu procjenjuje da su trgovinske prepreke unutar jedinstvenog tržišta veće opterećenje od čak i najviših carina kojima je prošle godine prijetio Donald Trump, te da je prekogranična trgovina uslugama unutar EU-a gotovo dvostruko skuplja od trgovine unutar nacionalnih granica.

Čekanje novog Eureka trenutka kakav je bio Ugovor iz Maastrichta iz 1992. ili širenje još ambicioznije komunikacije o konkurentnosti neće riješiti ovu krizu. Nadolazeći Plan za jedinstveno tržište mora jasno definirati put za uklanjanje tzv. „strašnih deset“ prepreka na jedinstvenom tržištu koje je Europska komisija identificirala prošle godine te postaviti mjerljive ciljeve za praćenje napretka.

Građevinski sektor

Kako se tvrtke mogu zaštititi od nestabilnosti tržišta energije? Jednostavno je

INOVACIJA

Ovo smo oduvijek željeli: Zubarska stolica koja pruža vrhunsko wellness iskustvo   

Dovršetak jedinstvenog tržišta danas nije pitanje velikih političkih gesta, nego rezultata. Nužno je sustavno uklanjanje nerazmjernih regulatornih prepreka, jednu po jednu, na temelju dokaza i uz blisku suradnju s poslovnom zajednicom. Riječ je o tehnokratskom poslu koji možda ne privlači naslovnice, ali upravo on otključava značajan potencijal rasta i jača gospodarsku sigurnost i autonomiju EU-a.

Napredak jedinstvenog tržišta zahtijeva političku potporu država članica. Mjere koje se na nacionalnoj razini čine učinkovitima mogu ograničiti kolektivnu snagu i konkurentnost EU-a. To je gorka pilula za mnoge države članice i u prošlosti se često pokazala teško probavljivom. No ne svugdje. Zemlje Beneluksa već godinama predvode europsku gospodarsku integraciju kroz zajedničke mjere za jačanje prekogranične suradnje u području digitalizacije, energetike i mobilnosti radne snage. Baltičke države također jačaju prekograničnu suradnju, osobito u energetici, financijskim uslugama i prometnoj infrastrukturi.

Takve snažne inicijative za poticanje gospodarske suradnje i uklanjanje prepreka treba iskoristiti kao temelj za šire napore koji će poduzećima omogućiti jednostavno prekogranično poslovanje diljem EU-a.

Jedinstveno tržište nije cilj samo po sebi. Ono ne bi trebalo ni služiti kao okvir da kreatori politika ostvaruju različite političke ciljeve i strategije. Jedinstveno tržište je mehanizam osmišljen za omogućavanje slobode kretanja ljudi, proizvoda, kapitala, usluga i znanja. Uz trajnu političku predanost na najvišoj razini, ono može postati europska supermoć, potaknuti rast i ojačati globalni gospodarski utjecaj EU-a.

Pozivamo čelnike EU-a da na sastanku u Alden Biesenu prigrle ambicioznu strategiju integracije jedinstvenog tržišta u ovom zakonodavnom mandatu.