Iako se činilo da je to pitanje samo formalnosti, države članice Europske unije odlučile su odgoditi glasovanje o ratifikaciji zabrane prodaje novih vozila s motorom s unutarnjim izgaranjem u cijeloj EU od 2035., odražavajući rastuće nezadovoljstvo jednom od središnjih mjera za postizanje klimatske neutralnosti do sredine stoljeća.

Glasovanje veleposlanika EU-a trebalo je biti puka formalnost nakon što su dva suzakonodavaca bloka, Vijeće EU-a i Europski parlament, u listopadu postigli privremeni sporazum kojim je dogovoren rok do 2035. Parlament je prošli mjesec potvrdio zakon s malom razlikom od 340 zastupnika za i 279 protiv. Zakon je potom proslijeđen veleposlanicima za konačno zeleno svjetlo. Ali kako se približavalo glasovanje u petak, brojne države članice pojačale su svoje protivljenje. Njemačka, Italija, Poljska i Bugarska su među onima koji su posljednjih tjedana izrazili zabrinutost u vezi s dalekosežnom mjerom, doznaje Euronews.

Zajedno, četiri zemlje mogle bi okupiti takozvanu “blokirajuću manjinu”, koristeći ili suzdržane ili glasove odbijanja. “Ovaj dogovor je dobra vijest za vozače automobila. Novi automobili s nultom emisijom postat će jeftiniji, što će ih učiniti pristupačnijim svima”, rekao je glavni pregovarač Parlamenta Jan Huitema o planu za zabranu motora na fosilna goriva. Kako prenosi Reuters, na njega se nadovezao i Visoki predstavnik EU za klimatsku politiku Frans Timmermans navevši da je sporazum poslao snažan signal industriji i potrošačima jer Europa prihvaća prijelaz na mobilnost s nultom emisijom. Dogovor je također uključivao smanjenje emisije ugljičnog dioksida od 55% za nove automobile prodane u odnosu na razine iz 2021., što je puno više od postojećeg cilja od 37,5% smanjenja. Za sada nije jasno hoće li doći do novog glasanja, kada te hoće li prvobitni prijedlog biti modificiran.

Njemačka, svjetski lider u automobilskoj industriji, vodi kampanju da se automobili koji rade na sintetička goriva, također poznata kao e-goriva, izuzmu iz zabrane 2035. Zabrana je osmišljena kao postupni prijelaz i predlaže da svi novi automobili i kombiji koji se prodaju na tržištu EU-a od 2035. nadalje imaju 100% smanjenje emisija, što je odredba koja će učinkovito isključiti sve one koji pokreću benzin i dizel. Bruxelles je odabrao 2035. kao granični datum jer je prosječni životni vijek vozila 15 godina, a Zeleni dogovor ima za cilj učiniti cijelo gospodarstvo ugljično neutralnim do 2050. godine, objavio je Euronews.

Njemačka vlada cilja na 15 milijuna električnih automobila na cestama do 2030., ali trenutna prodaja čini taj cilj teže dostižnim, upozorio je think tank Agora Verkehrswende u izvješću Spiegela. Već ove godine trebalo bi svaki dan registrirati prosječno oko 5000 osobnih automobila na baterije kako bi se brojka do kraja desetljeća povećala na 15 milijuna vozila, procjenjuju u Agori. No, prema aktualnim podacima prosječno je lani dnevno registrirano njih tek 1290. Kada je država ukinula poticaje krajem 2022. broj registracija u siječnju ove godine pao je na tek 585 dnevno, da bi se u veljači povećao na 1160 dnevno, piše Spiegel.

Učinkovitiji motori

Osim toga, očekuje se da će cijene električnih automobila i automobila s motorom s unutarnjim izgaranjem doseći istu razinu do 2025. za mnoge modele, izvještava Handelsblatt, pozivajući se na Stefana Bratzela, direktora njemačkog Centra za upravljanje automobilima. Dok emisijski ciljevi prisiljavaju proizvođače automobila da povećaju udio električnih automobila koje proizvode, motori s unutarnjim izgaranjem moraju postati još učinkovitiji kako bi bili u skladu sa smjernicama EU-a o emisijama. Oba ta faktora bi mogli dovesti do brzog pariteta kako cijene električnih automobila padaju, a cijene vozila s motorima s izgaranjem rastu. Međutim, to i dalje ne znači da se kupci neće radije odlučivati na klasične automobile pošto imaju bolju autonomiju i ugodu vožnje od baterijskih.

Prvi čovjek Honde Toshihiro Mibe u nedavnoj izjavi za medije rekao je da motori s unutrašnjim sagorijevanjem ne trebaju otići sa scene barem do 2040. godine, ako ne i nakon toga, jer se i Mibe priključio sve većem broju vodećih šefova iz autoindustrije koji naglašavaju da su planovi o prestanku proizvodnje automobila s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem (a u kojima najagresivniji stav ima Europska unija) preambiciozni, nerealni i u konačnici kontraproduktivni. I Mibe je naglasio da potpuni prelazak na elektropokretane automobile zahtijeva mnogo razvijeniju infrastrukturu za punjenje baterija od postojeće, a za infrastrukturu koja će biti dostupna svima trebat će mnogo više vremena od vremena koje se spominje u ranijim planovima o elektrifikaciji.

Uz napomenu da je rano za dizanje ruku od konvencionalnih motora i istraživanja na temu sintetičkih goriva, u japanskoj automobilskoj kompaniji uveliko rade i na rješenjima prijevoza koja su zasnovana na potpunoj elektrifikaciji.