Zeleni projekti su projekti održivog razvoja kojima je cilj da nakon završenog financiranja iz EU fondova stvaraju dodanu vrijednost, a ne dodatni trošak lokalnoj zajednici. Ako se poštuju ta načela onda se ekonomska isplativost mjeri ne samo u gospodarskom razvoju, nego u smanjenju štetnih emisija u okoliš što smanjuje troškove zdravlja i doprinosi lokalnom zapošljavanju", rekao je za Poslovni dnevnik zastupnik ORaH-a u Europskom parlamentu Davor Škrlec, koji je i jedan od organizatora današnje međunarodne konferencije Zelena kohezijska politika 2014.-2020.

Cilj konferencije je bio okupiti istaknute stručnjake u području zelenih politika iz Europe i Hrvatske, nositelje javnih dužnosti i sve zainteresirane koji će u otvorenom dijalogu na međunarodnoj razini razmijeniti svoja iskustva i mišljenja. Neki od njih, koji su potvrdili svoj dolazak su Sandra Švaljek, zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba, Rebecca Harms, MEP, supredsjedateljica Zelenih/ESS-a, Reinhard Bütikofer, supredsjedatelj Europske stranke zelenih, dr. Igor Šoltes, slovenski zastupnik Zelenih/ESS-a u Europskom parlamentu), Bronis Rope, litvanski zastupnik Zelenih/ESS-a u Europskom parlamentu, Katarina Grgas Brus iz  Opće uprave za okoliš Europske komisije, Nikša Tkalec iz Ministarstva regionalnog razvoja i Europskih fondova, Stalno predstavništvo Republike Hrvatske pri Europskoj uniji, Simone Reinhard, politički savjetnik u Odboru za regionalni razvoj Europskog parlamenta.

"Svjedoci smo prijedloga populističke mjere Vlade RH da subvencioniranjem troškova energije kućanstvima koja po samo njima znanim kriterijima ulaze u kategoriju energetskog siromaštva. Mjera održiva do parlamentarnih izbora – i što nakon toga", pita se Škrlec i dodaje kako je pravi pristup iskoristiti EU fondove za obnovu zgrada koje će nakon toga smanjiti potrošnju energije i posljedično račune građanima, pri tome zaposliti lokalno stanovništvo, angažirati lokalne proizvođače. "To je zeleni, održivi projekt, ali za njegovu realizaciju se mora promijeniti način razmišljanja", ističe Škrlec. Smatra kako je velika prednost zelenih projekata i to što oni  istovremeno ostvaruje više ciljeva, pa je i veća vjerojatnost njegovog prihvaćanja.

"Može se reći da su to upravo projekti koji ostvaruju i ciljeve iz operativnih programa u području zaštite okoliša, klimatskih promjena, zelene energetike i transporta. Takvi projekti onda doprinose ostvarenju zajedničkih ciljeva i zajedničkih vrijednosti EU-a, što je jedan od osnovnih uvjeta za financiranje u skladu sa strategijom Europa 2020", tvrdi europarlamentarac ORaH-a. A prostora za napredak u tom polju vidi mnogo i ističe kako Hrvatska donekle učinkovito upravlja resursima samo u dijelu odvojenog prikupljanja ambalažnog otpada koji je uspostavljen kroz Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i koji se najviše pamti po korupcijskim aferama upravo u tom sektoru.

Hrvatska je prema posljednjem izvještaju Europske komisije o stanju okoliša za 2015. godinu na začelju kad se mjeri ostvareni postotak recikliranja komunalnog otpada. "Ogromna količina resursa tako završava na potpuno neprihvatljiv način na odlagalištima otpada umjesto da se primarnim razdvajanjem resursi ponovo vraćaju u postupak proizvodnje. Nažalost, u Hrvatskoj nedostaje gospodarstvo koje bi te resurse koristilo. Veliki smo uvoznik svega te istovremeno izvoznik osnovnih resursa. Kad bi ih upotrijebili u svrhu proizvodnje i izvozili gotove proizvode brže i kvalitetnije, smanjili bi naš makroekonomski deficit", zključuje zastupnik u Europskom parlamentu ORaH-a Davor Škrlec.