Kada su EU fondovi u pitanju, ova je godina ključna i rezervirana za velike iskorake, posebice u prijavi strateških projekata.

Poručila je to u srijedu ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a Gabrijela Žalac iz Bruxellesa gdje je s povjerenicom Europske komisije za regionalnu politiku Corinom Cretu razgovarala o izmjenama Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014-2020, projektu Slavonija, Baranja i Srijem te zakonu o razvoju grada Vukovara kao i novom financijskom okviru EU-a za razdoblje nakon 2020. Hrvatska u trenutnom programskom razdoblju z europskih fondova na raspolaganju ima 10,7 milijardi eura od čega je dosad ugovoreno 39 posto, a ovogodišnji je cilj, istaknula je ministrica, razina ugovorenosti od  60 posto. 

Preusmjeravanje novca
U tom kontekstu, a u dogovoru s EK, tražit će se preusmjeravanje novca na projekte s kompletiranom projektnom dokumentacijom, kao što je spomenuti projekt Slavonija te na one velike u urbanim područjima.

"Predlažemo da se novac za te projekte preusmjere u gospodarstvo i poduzetništvo gdje imamo dobre rezultate, kao i u energetsku obnovu obiteljskih kuća, a sve kako bi time spasio novac koji nam je na raspolaganju. Posebno je važno istaknuti kako se povjerenica načelno složila da ćemo o tome razgovarati kad povučemo crtu pod 2018.", kazala je Žalac. 

Problem je, pojasnila je, što se novac iz programskog razdoblja 2014. – 2020. počeo koristiti tek 2017., a razlog t je prioritetnost potrošnje novca iz prethodnog programskog razdoblja 2007. – 2013. Prema pravilu N+3, sredstva dodijeljena za 2013. mogu se iskoristiti do kraja 2016. "Rast ugovaranja je sada zadovoljavajući i ove ćemo godine ovjeriti preko 550 milijuna eura, a prema pravilu N+3 do kraja 2018. moramo potrošiti sredstva za 2015. Duboko vjerujem da ćemo taj cilj nadmašiti i tu ćemo učiniti značajne napore", kaže Žalac.  

U zadnjoj etapi na začelju
Što se tiče isplate krajnjim korisnicima tu smo, veli, na 10%, a kada je riječ o ovjeravanju, zadnjoj etapi u postupku od odobravanja do uplate u hrvatski proračun, tek na 7,5 posto. "Taj nas podatak sigurno svrstava na začelje ljestvice među državama članicama", rekla je. Ministrica je izrazila i žaljenje što projekt ugradnje dizala u stambene zgrade nije bio prijavljen u sklopu programa energetske obnove zgrada, ali i dodala kako je upit da ministarstvo za tu namjenu povisi alokaciju s 85 na 538 milijuna eura, nerealan. Novac će se naći, ali ne u tolikom iznosu.