Poljska je ostvarila velik gospodarski napredak u Europskoj uniji, pokazalo je jedanaestogodišnje iskustvo. Specifičnost Poljske u odnosu na druge zemlje njezina je ustrajnost spram podupiranja ideje unutarnjeg tržišta i svijest kako će se time izvući najviše koristi iz fondova EU. Jelena Simić, organizacijska direktorica savjetodavne tvrtke Euro Grant Konzalting objašnjava u čemu su Poljaci toliko specifični, koliko  kaskamo za njima i kako će Hrvatska doseći uspjeh  Poljske.

Koja je tajna uspjeha Poljaka? 
Jedno je od glavnih obilježja Poljaka i Poljske je njihova prilagodljivost. Oni su uvijek znali ugoditi svoje pretpostavke kako bi bile u skladu s trendovima i situacijama. Slove za pokazni primjer u povlačenju novca iz EU, ali i drugih fondova – pogotovo u usporedbi s državama koje su se pridružile EU u četvrtom krugu proširenja. Čini se kako je pripadnost EU od samog početka značila u poljskoj svijesti pozitivni impuls, zanos i oduševljenje koji su poslužili kao zamašnjak. Svi učimo na greškama, ali oni su nekako svoje greške brzo usmjerili prema uspjehu.

Je li to stvar prakse ili posebna vještina?
Oni dobro znaju kako tvrtke koje posežu za bespovratnim sredstvima u pravilu već trebaju imati određeno poslovno iskustvo, ili zaista izvrsnu ideju. Osim toga, potrebno je smisliti dobar i čvrst plan – treba znati zašto ste se odlučili za provedbu određenog projekta i što će vam to donijeti. Kad jednom uskočite u taj vlak, osim bespovratnih sredstava, dobivate kredibilitet, što znači da ćete sljedeći puta vrlo vjerojatno opet dobiti sufinanciranje. 

Kakva su vaša iskustva iz Poljske?
Moj posljednji angažman u Poljskoj vezan uz EU fondove bio je tijekom 2014., kada je Poljska provodila posljednje projekte iz perspektive 2007-2013. Kolege iz partnerske tvrtke domaćina iz Lodza, od kojeg naša hrvatska tvrtka Euro Grant Konzalting izvlači meritum savjetodavnog znanja, završavali su provedbu nekoliko velikih ICT projekata iz poljskog Operativnog programa Inovativno gospodarstvo, mjera 8.1 Podrška za poslovne aktivnosti u području elektroničkog poslovanja za startupove. Bilo je to vrijeme čestih kontrola nadležnih institucija, pomicanja rokova, zadovoljavanja tehničkih parametara, metoda promocije i tehnologije i ostalih radnji vezanih uz uspješno završavanje posljednjih koraka u projektima što mi je pružilo izvanrednu pripremu za provedbu i kontrolu sličnih projekata koji nas čekaju u Hrvatskoj. 

Mogu li se ta iskustva primijeniti i kod nas? 
Dakako. Intenzivan poljski ritam provedbe biznisa, organiziranost, a prije svega iskustvo u provedbi vlastitih investicijskih projekata su odlike koje u hrvatskoj verziji priče nikako ne izostavljamo. Zadržavamo ritam, ali fokusirani smo prije svega na Hrvatsku. Ovisno o vrsti danog natječaja, prilagođavamo dosadašnje iskustvo u provedbi projekata zahtjevima hrvatskih institucija. Dobro je poznato da su Hrvatskoj upravo poljski strateški dokumenti služili kao uzor prilikom uspostavljanja programskih postavki, institucionalnog okvira za provedbu ESI fondova. Hrvatsku za koji mjesec očekuju natječaji namijenjeni projektima koji će imati cilj istraživanja i razvoj inovacija te internacionalizaciju poslovanja, a gdje nam poljsko iskustvo uvelike pomaže u pristupu i meritornoj ocjeni projekta.

Koliko su poljski poduzetnici iskoristili EU fondove?
Brojevi se razlikuju. No, bitno je zadovoljstvo. Tako 88 posto ispitanika Comarchovog istraživanja zadovoljstva provedbom EU projekata u Poljskoj složilo se kako cijene utjecaj bespovratnih sredstava na razvoj konkurentnosti i inovativnosti svojih poduzeća. Ipak, dobrim dijelom poljski poduzetnici koriste vlastita sredstva za investicije i EU fondovi su tek drugi po veličini izvor kapitala. Zajmovi iz EU fondova i tehnološki krediti igrali su u tim procesima marginalnu ulogu. Bitno je upozoriti da je čak više od 50 posto povučenih sredstava za poduzetnike u godinama 2007-2013 bilo iskorišteno iz OP Razvoj ljudskih potencijala čemu je u novome programskom razdoblju u Hrvatskoj pandan Učinkoviti ljudski potencijali. Natječaji za poduzetnike iz OP ULJP još nisu krenuli u mjeri u kojoj se to očekuje i već se osjeća nervoza svih potencijalnih korisnika. Posljednjih godina, mnogo je milijuna eura namijenjenih poljskim poduzetnicima utrošeno na tvrtke koje su imale aspiraciju proširiti se izvan poljskih granica. Neki su dobili bespovratna sredstva za promociju izvan granica i danas uglavnom u tim zemljama temelje poslovanje, riječ je o poljskim startupovima koji stvaraju i uspješno prodaju mobilne i web aplikacije te e-learning rješenja.

Možete li usporediti iskustva Poljske i Hrvatske?
Prije ulaska u Uniju, Hrvatska nije imala mogućnost korištenja tehničke pomoći iz operativnih programa. Zbog toga smo u raskoraku nekoliko godina. Mislim da je to zbog nedovoljne pripremljenosti institucija, ali i slabe informiranosti potencijalnih korisnika. Čini mi se da je u Poljskoj jednostavno pripremljeniji teren. Ljudi su upoznati s očekivanjima, opušteniji i imaju promišljeni plan. Kada razgovarate s poljskim poduzetnicima, njihov je tijek misli: "Imam pripremljenu i razrađenu ideju. Potrebna mi je vaša pomoć kako bih ju prilagodio nadolazećem natječaju. Otvoren sam za vaše prijedloge". U Hrvatskoj, nažalost, još uvijek situacija podsjeća na glazbu iz filma "Moje pjesme, moji snovi", naime mnogi maštaju o tome da dobiju sredstva, ali nisu sasvim spremni namijeniti 15 do 55 posto vlastitog novca ili uložiti u savjetodavnu pomoć da bi bili što sigurniji kako će njihov projekt proći. U razgovoru s poljskim poduzetnicima mnogo brže dođete do suglasnosti ideja i pronalaska mogućnosti vanjske financijske potpore, oni već znaju po što točno idu i zašto im je potreban novac dok je kod nas  često prisutno neznanje i neinformiranost. 

Koliko po vašoj procjeni nama treba da dosegnemo tu razinu?
Vjerujem da je sada trenutak kada će se Hrvatska trznuti, bez obzira na sve okolnosti. Čvrsto se nadam da ćemo uskoro početi susretati sve više ljudi koji će moći reći da su iskoristili dostupna i realna sredstva, a to će pak rezultirati i smanjenjem bojazni od složenih i specifičnih procedura koje potencijalni korisnici još uvijek vežu uz prijavu na natječaje. Vjerujem da će, kao i u Poljskoj, u svakodnevnom životu biti sve prisutnija europska financijska sredstava – vidljiva u televizijskim i internetskim reklamama i na pakiranjima proizvoda. 

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Reference

Koja je specijalnost vaše tvrtke na području EU fondova?
U posljednjih 12 godina naši su stručnjaci radili na zaista različitim projektima. Sudjelovali smo u pripremi oko 500 investicijskih projekata za razvoj malog i srednjeg poduzetništva, jedinica lokalne samouprave i aktivnosti organizacija civilnog društva. Najviše se ponosimo ICT projektima u području istraživanja i razvoja, e-commercea, e-learninga, gamifikacije, greenfield investicijama za koje smo povukli sredstva za naše klijente kao i vlastitim startupovima.