Iako je Europa premrežena prometnom infrastrukturom, i dalje postoji prilika za velika ulaganja u taj sektor, zaključak je EU regionalne konferencije "Investment Plan for Europe – Investing in Transport" koja se krajem proteklog tjedna održala u Ljubljani. Štoviše, transport je jedan od stupova investicijskog programa Europske unije, Junckerovog plana, kojim se stari kontinent želi izvući iz recesije. Od ukupno 54 strateška projekta koje je do sada odobrio EU-ov Fond za strateške investicije (EFSI), njih 10 se odnosi na prometnu infrastrukturu. 

Jeftini kapital
Sam EFSI ne omogućuje bespovratna sredstva, nego povoljne kreditne linije i garancije, a što znači da su njegovi korisnici, prije svega, najbogatije članice Unije. S obzirom na to, većina od ovih 10 investicija se odnosi na Francusku, Italiju, Veliku Britaniju, Španjolsku i Nizozemsku.  Stephane Ouaki, čelnik odjela Europske komisije za strateške infrastrukturne projekte u prometu (DG Move), pojašnjava da je vrijednost odobrenih transportnih projekta iz EFSI programa oko pet milijardi eura, a da bi oni po svom završetku trebali stvoriti 60.000 novih radnih mjesta.  "Moramo se koncentirati na projekte koji donose novu vrijednost i nova radna mjesta.

Prometna infrastruktura koja se finacnira iz EU fondova nije sama sebi svrhe nego treba doprinjeti rastu ili stvaranju industrije i ukupnom društvenom razvoju", kazao je Ouaki. Rudolf Niessler, direktor odjela za regionalne politike Europske komisije (DG Regio), istaknuo je da je u aktualnoj financijskoj perspektivi Europske unije, od 2014. godine do 2020. godine,  za velike prometne projekte, iz raznih europskih fondova, osigurano oko 450 milijardi eura čime bi se trebalo realizirati 500-injak infrastrukturnih objekata.

Guy Chetrit, glavni savjetnik Europske investicijske banke (EIB) zadužen za javno-privatno partnerstvo, istaknuo je posebnu važnost da u projekte budu uključeni i privatni investitori jer to bankama daje dodatnu garanciju da će projekt biti isplativ. Pim Van Ballekom, potpredsjednik za transport EIB-a pojasnio je da je već sada postala praksa da se svi predloženi infrastrukturni projekti detaljno analiziraju kroz svoju svrsihodnost i isplativost da se ne bi ponavljale neke "greške" iz prethodnog razdoblja kada su se, posebice u Španjolskoj i Grčkoj, gradile ceste, mostovi i aerodromi koji ne služe zapravo ničem. 

Bez Hrvata
Konferencija u Ljubljani je okupila gotovo tisuću sudionika, od stručnjaka Europske komisije, dužnosnika ministarstava prometa i infrastrukture iz jugoistočne Europe pa do predstavnika razvojnih i poslovnih banaka iz čitavog svijeta. Zanimljivost koja je upala u oči organizatorima, a na što su ukazali i hrvatskim novinarima, da na konferenciji, barem u službenom dijelu manifestacije, nije bilo niti jednog predstavnika hrvatske države ili bilo koje domaće financijske ili stručne institucije iako je u Hrvatskoj aktualno nekoliko prometnih projekta teških više milijardi eura za koje se najavljuje da će biti financirani iz fondova Europske unije.