Putem kreditnih programa Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) financirano je gotovo 70 posto projekata koji su aplicirali na programe pretpristupnih fondova Europske unije IPARD i SAPARD.

Jadranka Mršić Hebrang, rukovoditeljica Direkcije malog i srednjeg poduzetništva HBOR-a, ponosna je na takve rezultate te se nada da će državna razvojna banka i ubuduće biti jedan od najvećih financijera EU projekata u Hrvatskoj. HBOR u svom portfelju sada ima pet programa kreditiranja za projekte koji apliciraju za bespovratne potpore EU, od kojih tri služe za kreditiranje malih i srednjih poduzetnika dok se dva odnose na kreditiranje infrastrukturnih projekata jedinica lokalne samouprave. Ključna stvar o kojoj svaki poduzetnik koji aplicira za EU novac EU mora voditi računa je da istodobno predaje dokumentaciju na dva mjesta – za natječaj (primjerice Agenciji za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju), ali i banci.

Na taj način štedi se vrijeme, naglašava Jadranka Mršić Hebrang. "Osim prihvatljivih troškova koji će se pokriti novcem iz fondova EU, postoje i neprihvatljivi troškovi, koje isti ne pokrivaju. No, poduzetnici moraju pripremiti investicijsku studiju i zatvoriti kompletnu financijsku konstrukciju. Sukladno pravilniku, odobrenje projekta od strane agencije za plaćanje može trajati i do 98 radnih dana. S obzirom na to da je dokumentacija koja se traži prilično stroga i zahtjevna, ne treba čekati odobrenje da bi poduzetnici došli u HBOR ili poslovnu banku kako bi dogovorili kreditiranje", poručuje im Mršić Hebrang. Izdvaja i nekoliko zajedničkih karakteristika svih kreditnih programa HBOR-a: godišnja kamatna stopa od dva do četiri posto, maksimalni iznos kredita nije definiran te ovisi o konkretnom projektu kao i raspoloživim izvorima financiranja, ročnost od 12 do 15 godina, samo su neke zajedničke crte ali i prednosti.

Osim njih, klijenti se mogu javiti za kreditiranje HBOR-u izravno ili putem poslovnih banaka (koje su s HBOR-om sklopile ugovor o suradnji). Ovo je korisnicima omogućeno jer HBOR nema podružnica poput ostalih komercijalnih banaka već područne urede koji uglavnom imaju informativnu ulogu. Osim toga, ističe Mršić Hebrang, cilj je kroz programe kreditiranja preuzeti veći rizik te omogućiti pristup onima koji teško dolaze do izvora sredstava. "Uveli smo i novi model rada s poslovnim bankama po principu podjele rizika jer nam je cilj da se i banke što više uključe u financiranje kroz naše linije, kako bi poduzetnici došli do povoljnijih izvora", napominje. Isplata kreće kad prođe natječaj i korisnici dobiju ugovor o dodjeli potpora. Sredstva HBOR-a strogo su namjenska i isplaćuju se dobavljačima ili izvođačima radova. Po završetku provedbe projekta uvjet koji korisnici moraju ispuniti je da novac iz EU fonda koji su dobili sukladno odluci agencije za plaćanje, koriste isključivo za smanjenje glavnice kredita.  

Komplicirano

Do konzultanata i preko HBOR-a

Osim kreditiranja kroz pet posebnih programa za EU fondove, državna razvojna banka bavi se i savjetovanjem poduzetnika. Daje im osnovne informacije ne samo o svojim programima već i o svemu onome što im na putu do EU fondova nude ministarstva te ostale poslovne institucije u zemlji kojima je cilj razvoj malog i srednjeg poduzetništva. "Natječajna dokumentacija za EU fondove zahtjevna je i stroga te je pomoć poduzetnicima od strane konzultanata često potrebna", ističe Jadranka Mršić Hebrang.