Premda je trenutno u jako teškoj financijskoj situaciji, Institutu Ruđer Bošković ovih dana ipak može malo odahnuti.

Nadležno Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta je dalo pozitivno mišljenje glavnom projektu IRB-a pod nazivom 'Otvorena znanstvena infrastrukturna platforma za inovativne primjene u gospodarstvu i društvu' (O-ZIP), vrijednom oko 60 milijuna eura koji bi trebali stići iz fondova EU. Riječ je o ključnom projektu podrške znanosti hrvatskom gospodarstvu koji bi trebao postati temelj budućeg gospodarskog razvoja i primjene moderne tehnologije u industrijama, a o njemu će ovisiti i budućnost Instituta. "Često se tvrdi da znanstvenici govore jezikom koji gospodarstvenici ne razumiju, što je sigurno dijelom istina. Znanstvenici sada mogu biti prisutni od početka stvaranja novih gospodarskih klastera i više nema izgovora", kaže Ivanka Jerić, predsjednica Povjerenstva za strukturne fondove IRB-a.  

Put do realizacije
Institut je ipak još prilično daleko od projekta jer pravila EU pretpostavljaju da treba prijeći još poveći broj stepenica prije realizacije. Veliki projekt znači ujedno i velike troškove za dokumentaciju za koje Institut nema novca pa ih je za sljedeću fazu osigurala država različitim mehanizmima. To je i dokaz da je projekt dovoljno pripremljen po propisanim kriterijima da može dobiti financiranje. "To još uvijek nije projekt. On će to postati tek kada sve bude spremno i završi evaluacija koju će najvjerojatnije provesti Bruxelless. Sad prikupljamo dokumentaciju za prijavu, idejna rješenja za nove zgrade, za adaptaciju postojećih, te za konzultante koji će pomoći kod izrade studije izvodljivosti i cost benefit analize. Bez toga se ne može dalje i u pitanju su veliki troškovi", kaže Jerić.

Pomoć ministarstva
Ministarstvo je osiguralo financijsku pomoć za pripremu projektne dokumentacije kroz Drugi projekt tehnologijskog razvoja (STP II). Sredstva će se koristi za pripremu konačne dokumentacije, izradu studije izvedivosti te analize koristi i troškova s ciljem finalizacije projektnog prijedloga i njegove konačne evaluacije u Bruxellesu. Projektom bi se najkvalitetniji dijelovi Ruđera trebali usmjeriti prema prioritetnim znanstvenim i gospodarskim projektima EU te se priprema se već nekoliko godina. Antičić kaže da je studija predizvodljivosti dobila izuzetno pozitivno mišljenje od stručnjaka JASPERS-a, instrumenta tehničke pomoć za dvanaest država članica EU-a koje su pristupile EU-u 2004. i 2007. godine kojim se  državama članicama pruža potrebna potpora za izradu visokokvalitetnih velikih projekata koji će se sufinancirati iz fondova EU-a. Antičić ističe da su znanstvenici koji su izumili antibiotik sumamed potekli s Instituta, želeći reći da u njemu ima dovoljno znanja i mogućnosti za ovakav snažniji iskorak. "Treba, međutim priznati da znanost u Hrvatskoj, za razliku od Zapada, nije dovoljno flekisbilna prema industriji. To ćemo pokušati promijeniti. Jedan od uvjeta za ovaj projekt je da oprema mora biti otvorena. Svi iz regije i tvrtke moraju imati slobodni pristup opremi", objašnjava Antičić. 

Rast gospodarstva
Naglašava da nije u pitanju isključivo komercijalni projekt, ali da do komercijalizacije dolazi inidrektno. "Iz njega bi mogle nastati ideje i spin off tvrtke koje bi to mogle komercijalizirati. Ovime će se kupovati oprema za sektore u kojima su hrvatski znanstvenici najbolji", kaže Antičić. Riječ je o granama koje su prioritetne za EU i strukturne projekte, a to su ključne tehnologije, tzv. Key enabling technologies – ključne tehnologije: biotehnologije, napredni materijali, napredne tehnologije, nanoelektronika, mikroelektronika, fotonika. "Hrvatska je u nekim od tih dijelova vrhunska i kompetitivna. EU je prepoznala da u te propulzivne grane treba najviše ulagati kako bi tu bilo najviše profita – intelektualnog i financijskog.

Stoga je EU odabrala prodručja u kojemu smatra da može biti konkurentna. Hrvatska je, s druge strane, odredila neke svoje prioritetne sektore: 12 industrijskih sektora, odnosno 12 klastera u koje treba najviše ulagati", kaže Antičić. Pitanje je, međutim, hoće li se EU složiti s tako široko postavljenim planom koji uključuje potporu tolikom broju klastera.Jerić kaže da je Institut star više od 60 godina i da se u njega u tom razdoblju nije pretjerano ulagalo. "Potrebna mu je injekcija botoksa koja će mu osigurati funkcioniranje sljedećih 60 godina. To je ozbiljna priča. Kupit ćemo tehnologiju koja se iz ovih projekata može financirati. To su elementi koji mogu najviše doprinijeti rastu gospodarstva", kaže Jerić.