Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju EU Desk, koji ima svaka veća banka u Hrvatskoj, tek dolazi do izražaja.

"Pogotovo s obzirom da se pristupanjem otvaraju dodatne mogućnosti financiranja gospodarstva, javnog sektora te lokalne samouprave kroz kohezijske i strukturne fondove. SG-Splitska banka kroz EU desk, kao i suradnjom sa specijaliziranim agencijama, vidi mogućnost pomoći klijentima da lakše prezentiraju svoju poduzetničku ideju, apliciraju na natječaj te realiziraju financiranje", poručuju iz Societe Generale Splitkse banke. Čak štoviše, banke poručuju da će EU Desk postati još važniji nego što je to bio do sada. "Budući da se postupak korištenja sredstava EU mijenja te će se korištenje strukturnih i kohezijskog fonda odvijati po drugačijim procedurama nego u slučaju pretpristupnih fondova, poslovne banke imat će još značajniju ulogu nego do sada", objašnjavaju iz HPB-a čiji je EU Desk u dosadašnjim akvitnostima uglavnom bio usmjeren na program SAPARD. Ivana Matković-Mikulić, voditeljica EU Deska Hypo Alpe-Adria banke objašnjava da Europska unija vidi posebnu ulogu poslovnih banaka u uspješnom korištenju EU fondova upravo zbog njihove mogućnosti da kvalitetnije detektiraju dobre i financijski održive projekte za koje će biti spremne osigurati sufinanciranje i predfinanciranje. 

Vrijednost projekata
"Kod prijave na EU natječaje od izrazite je važnosti da se klijent već u fazi pripreme projekta posavjetuje s poslovnom bankom koja već tada može ocijeniti financijsku isplativost i održivost projekta", kaže Matković-Mikulić. Ističe da u usporedbi s dosad dostupnim sredstvima iz pretpristupnog programa IPA, Hrvatskoj će ulaskom u EU postati dostupna puno šira paleta programa za financiranje uz značajno veće iznose financiranja. "Usporedbe radi, u samo prvih šest mjeseci punopravnog članstva Hrvatska će na raspolaganju imati 655,1 milijun eura dok je u pretpristupnom programu IPA imala na raspolaganju 997,6 milijuna eura za razdoblje 2007-2013. U razdoblju od 2014. do 2020. raspolaganju će imati 11,7 milijardi eura", kaže Matković-Mikulić. Do sada je Hypo banka financirala EU projekte u ukupnom iznosu od 74,5 milijuna kuna. "Uglavnom je riječ o IPARD projektima namijenjenim poljoprivredi i ruralnom razvoju s obzirom da je za njihovu provedbu potrebno osigurati predfinanciranje i sufinanciranje jer se bespovratna sredstva za IPARD isplaćuju retroaktivno, dakle po dovršetku projekta. Svakako treba napomenuti da se 600-tinjak projektnih prijava za IPARD još uvijek nalazi u fazi obrade u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju te je realno za očekivati da će se taj iznos znatno povećati", ističe Matković-Mikulić. 

Dostupnost sadržaja
Zbog spomenutih desetak puta većih mogućnosti za financiranje, odnosno više dostupnih sadržaja, EU Desk banaka u Hrvatskoj pojačat će svoje aktivnosti. "Specifično za strukturne fondove u odnosu na program IPA je i to da se osim samog povećanja dostupnih sredstava, mijenjaju i pravila provedbe na način da će korisnici morati osigurati veći udio sredstava sufinanciranja iz vlastitih izvora. Mijenja se također i dinamika isplate EU sredstava na način da će predfinanciranje iznositi maksimalno 30 posto dodijeljene potpore. Sve to znači da će postojati stvarna potreba za većim udjelom financiranja iz komercijalnih izvora", kaže Goranka Crnković, voditeljica Službe EU desk Erste banke. Ističe da banka razmatra mogućnosti produbljivanja aktivnosti u sklopu EU deska i intenzivnije suradnje s konzultantskim kućama koje klijentima pružaju savjetodavne usluge u fazi pripreme te provedbe i praćenja projekata sufinanciranih od strane EU. "Cilj je osigurati da projekti koji se definiraju budu "bankabilni", tj. da po odobrenju sufinanciranja iz fondova EU po svojim pokazateljima zadovolje i uvjete za komercijalno financiranje. Osim toga cilj je osigurati učinkovit nadzor nad projektima u provedbi, kako bi oni zadovoljili kriterije i procedure propisane programima EU iz kojih se sufinanciraju, te time stekli pravo na isplatu bespovratnih sredstava", kaže Crnković. Dodaje da je ovaj segment posla je naročito važan, budući da svaka greška na projektu rezultira smanjenjem inicijalno odobrenih bespovratnih sredstava. "Značajni propusti mogu dovesti i do ugrožavanja financijske konstrukcije. Stoga je suradnja s konzultantima koji su specijalizirani za ovo područje od ključne važnosti", zaključuje Crnković. 

Prvi imali EU desk
Proširenje opsega aktivnosti svog EU Deska priprema i Privredna banka Zagreb koja je 2005. među prvima u Hrvatskoj osnovala takav specijalizirani ured. "EU Desk proširuje opseg svojih aktivnosti na pomoć u pripremi i strukturiranju financiranja projekta, na strukturiranje programa s razvojnim bankama EU podržanih poticajima (bespovratnim novčanim sredstvima EU) i besplatnom tehničkom pomoći tj. konzultante koji klijentima pomažu u strukturiranju njihovih projekta kako bi lakše ostvarili pravo na poticaje, te na iznalaženje EU programa u koje se PBZ može uključiti i tako pribaviti određene benefite za svoje klijente", poručuju iz te banke. Kroz cijeli niz programa zaključenih s razvojnim bankama EU kao na primjer Program poticanja konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva s EBRD-om, Program poticanja razvoja jedinice lokalne i regionalne samouprave (JLS) i SME sektora s EIB-om, Program poticanja energetske učinkovitosti s EIB-om i tako dalje PBZ je za svoje klijente osigurao poticaje, odnosno bespovratna novčana sredstava EU u ukupnom iznosu većem od 10 milijuna eura. Više od 100 klijenata (SME klijenata i JLS) uključeno je u spomenute programe. "Osim toga PBZ je jedina banka u Hrvatskoj koja se uključila u jedan od programa Unije, Okvirni programa za konkurentnost i inovacije (CIP Program), zaključujući Ugovor o jamstvu s Europskim investicijskim fondom (EIF). 

Povoljne ponude
Zahvaljujući jamstvu iz CIP programa Banka je strukturirala novi proizvod za mikro klijente (EU sinergo kredit) koji po povoljnijim uvjetima omogućuje kreditiranje obrtnika i poduzetnika koji zapošljavaju manje od 10 djelatnika i ostvaruju godišnji prihod do 10 milijuna kuna", kažu u PBZ-u. Prednost ovog programa je u smanjenju zahtjeva za instrumentima osiguranja te se kreditiranje odvija uz zadužnicu i mjenice, ali bez hipoteke i dodatnih instrumenata osiguranja. "Namjena programa je financiranje potreba za obrtnim kapitalom te investicijskih projekata. Da se radi o kvalitetnom i za klijente povoljnom/interesantnom proizvodu ukazuje činjenica da je u razdoblju od godinu dana tj. od zaključenja ugovora iz programa uključeno više od 500 klijenata.Slijedom toga EU Desk PBZ-a nastavit će s radom pri čemu će se obujam svog poslovanja i usluga prilagoditi potrebama i mogućnostima tržišta", zaključuju u PBZ-u. Zagrebačka banka već šestu godinu zaredom svoje klijente kontinuirano informira i savjetuje o mogućnostima sudjelovanja na javnim natječajima u okviru projekata sufinanciranih iz EU fondova. 

Zaba

U ponudi i različite kreditne linije

"Uz pružanje informacija, Zaba u okviru redovne ponude osigurava bankovne proizvode i usluge potrebne za uspješnu provedbu projekata. U ponudi imamo različite kreditne linije kojima može podržati korisnike u provedbi njihovih projekata. Neke od kreditnih linija za korisnike EU fondova realiziramo u suradnji s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak", kažu u Zabi.t.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Europska unija vidi posebnu ulogu poslovnih banaka u uspješnom korištenju EU fondova upravo zbog njihove mogućnosti da kvalitetnije detektiraju dobre projekte
Ivana Matković-Mikuli, Hypo banka

Banka razmatra mogućnosti produbljivanja aktivnosti u sklopu EU deska jer cilj je osigurati učinkovit nadzor nad projektima 
Goranka Crnković, Erste banka