Proširenje Unije na ostale zemlje bivše Jugoslavije odvijat će se vrlo diskretno i pod najavom nastupajućeg predsjednika Komisije da u narednih pet godina neće biti novih primanja u članstvo.

Koliko će biti usporeno, vidjet će se po tome koliko će budući povjerenik za proširenje i susjedstvo Johannes Hahn i predsjednik EK-a Juncker smanjiti broj diplomata i stručnjaka koji rade na dosjeima zemalja u procesu proširenja."Regija za Hrvatsku predstavlja izuzetno važno tržište u gospodarskom pogledu: 20% hrvatskog izvoza plasira se u regiju, a 40% izvoza hrvatskih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda odlazi u te zemlje. Ujedno, u zadnjih dvadesetak godina hrvatski ulagači su u regiju ukupno uložili 1,4 milijarde eura (oko 40% svih hrvatskih ulaganja u inozemstvo) čime su si osigurali kanale za širenje poslovanja.

Iako su vanjskotrgovinski odnosi EU sa zemljama regije danas regulirani sporazumima o stabilizaciji i pridruživanju kojima je trgovina robama u većoj mjeri liberalizirana, osim za određene poljoprivredno-prehrambene proizvode, ostaje činjenica da postoje i necarinske prepreke koje koče brži protok roba i usluga. Jedinstveno europsko tržište toga nema", reka nam je Ružica Gelo, direktorica Sektora za međunarodne odnose HGKNaime, povjerenik za proširenje u odlasku Štefan Füle potpisao je prošlog tjedna svoje zadnje "Izvještaje o napretku" za tri zemlje u pregovorima, Crnu Goru, Srbiju i Tursku, za kandidate i potencijalne kandidate, javlja Euroreport.

Najpozitivniji je za Crnu Goru, ali manje optimističan nego lani. Savjetuje se pojačana borba protiv korupcije, pogotovo na visokoj razini, i organiziranog kriminala. Crna Gora je otvorila 10 poglavlja pregovora, a brzinu pregovora diktirat će upravo borba protiv korupcije.Srbiji se također kao središnje postavlja 23. poglavlje, ali i normalizaciji odnosa s Kosovom. Lošu je ocjenu dobila zato što "nije bilo napretka prema uspostavi funkcionalne tržišne ekonomije". Od Srbije se traže "značajni napori u restrukturiranju gospodarstva".Najgori je izvještaj za BiH. Komisija konstatira da u narodu postoji želja za reformama koje bi vodile približavanju Uniji, ali da je politička elita prema njima nepokretna i ravnodušna.

Cilj je, smatra EK, da BiH bude efikasnija u unutarnjoj koordinaciji. Pritom se i Srbiju i BiH, kao članice Energetske zajednice, upozorava se da ne planiraju i ne grade Južni tok. To je težak uvjet za Srbiju, ali i za BiH, gdje je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik već pospisao ugovor o gradnji tog plinovoda.Makedonija je po šesti put dobila preporuku za otvaranje pregovora, ali EK žali što spor oko pitanja imena s Grčkom nije riješen 19 godina te zbog pogoršanja demokratske situacije u zemlji, pogotovo gušenja novinarskih sloboda.Kosovo se nalazi na početku europskih integracija, a EK od Prištine traži rezultate u borbi protiv korupcije.