Predsjednik Europske komisije (EK) Jean-Claude Juncker već se lani upisao u povijest kao čovjek koji je "izgubio Britaniju", jednu od velikih zemalja koja je jedina i sama izabrala izlazak iz EU.

Brexit je došao u najnezgodnijem trenutku – pregovori o razdruživanju Ujedinjenog Kraljevstva od Europske unije zasjenili su ovogodišnju 60. obljetnicu Rimskih ugovora o začecima eurointegracija, pa su umjesto lijepih riječi u slavu napretka članica prevladavali ružni tonovi o britanskoj tvrdoglavosti i trošku odlaska. Na to su se nakalemila i "soliranja" pojedinih članica, poput Mađarske i Poljske, o odbijanju primanja izbjeglice, te stalni strah od terorizma, koji prijeti ugrožavanju sloboda kretanja ljudi i kapitala, pa se ne može reći da je Juncker imao mirnu godinu, s kojom se navršava i polovica njegova vođenja EK-a.  U srijedu ćemo čuti, a na portalu poslovni.hr uživo i vidjeti i pratiti, što mu je na duši, u njegovu redovnom govoru o stanju Unije, tijekom plenarne sjednice Europskog parlamenta (EP) u Strasbourgu.

Očekuje se, ističu iz Ureda za odnose s javnošću EP-a u Hrvatskoj, da će Juncker predstaviti svoje stajalište o budućnosti Europe na temelju pet scenarija iznesenih u Bijeloj knjizi 1. ožujka, a koji se imaju ostvariti do 2025. U ekonomskom su smislu najznakovitiji scenarij 2, o EU27 samo kao jedinstvenom tržištu, jer pojedinačna pravila otežavaju poslovanje; te scenarij 5, po kojem države odlučuju dijeliti više ovlasti, resursa i brže odlučuju na europskoj razini. No, šef EK-a bi mogao otkriti i šesti scenarij, o kojem je govorio vrlo malo. "Iako nisam fanatik integracija, ipak se snažno zalažem za produbljivanje EU, uvažavajući i nacionalne interese", kazao je Juncker nedavno. Portal Politico je ocijenio da je ovaj govor o Uniji važniji od onog nagodinu.

"Kad Britanci otiđu, 85 posto BDP-a Unije dolazit će iz eurozone i zato je bitno da razmotrimo kako takva monetarna unija može biti popraćena i jačim usklađivanjem ekonomske politike. To je posao budućeg europskog ministra financija, koji bi ustvari trebao biti više ministar gospodarstva", kaže Juncker.

Njegova bi uloga bila usredotočena na ekonomske mjere, a ne na određivanje državama koliko smiju potrošiti. Europski ministar financija, prema Junckerovoj se ideji neće miješati u nacionalne propise niti će utjecati na nacionalne proračune. Obzirom na to da takve ideje podržavaju i najjače članice Njemačka i Francuska, koje bi u mogućoj Europi više brzina 'vozile' najbrže, uspostava 'ministarstva financija EU' mogla bi proći lakše od očekivanog.  Junkcer, pišu dalje na Politicu, vidi priliku i preobraziti Europski mehanizam stabilnosti u svojevrsni Europski međunarodni monetarni fond, koji bi se pokazao na djelu kad bi gospodarstvo EU usporilo ili 'zaštekalo'. "To bi omogućilo EU da uspije svladati financijski uragan kakav je stigao nakon svjetske gospodarske krize 2008. i bolje se pripremi na slične događaje ubuduće", objašnjavaju komentatori.