Europski strukturni i investicijski (ESI) fondovi postepeno postaju sve važniji izvor financiranja domaćih poduzeća, ali neka obilježja dosadašnjeg korištenja tih izvora financiranja sugeriraju da i u pogledu obujma i strukture isplata tih sredstava sektoru poduzeća postoji znatan potencijal za poboljšanja.

Osim još uvijek skromnog ukupno isplaćenog iznosa bespovratnih sredstava ESI fondova našem korporativnom sektoru i izražene koncentracije isplata (razmjerno malo novca slilo se malim i srednjim poduzećima), podaci pokazuju i da je dosad najviše sredstava (osim sektora prometa) otišlo niskotehnološkim poduzećima prerađivačke industrije.  To su samo neki od naglasaka analize HNB-a o toj temi.

Dinamika isplate sredstava ESI fondova snažnije je počela rasti tek dvije godine nakon ulaska Hrvatske u EU. Od srpnja 2013. do kraja 2017. ukupno je krajnjim korisnicima isplaćeno 12,1 milijardu kuna.

Više od polovice (56%) isplaćeno je sektoru države, nemali dio sektoru kućanstava (ponajprije OPG-i), dok se samo 12 posto isplata ili oko 1,5 milijardi otišlo sektoru poduzeća odnosno 1012 tvrtki korisnika. Pritom se na privatno kontrolirana poduzeća odnosi samo oko 900 milijuna kuna (preostalih 600 mil. isplaćeno je javnim poduzećima). Analitičari HNB-a ipak apostrofiraju kako je tu riječ samo o izravnim korisnicima sredstava ESI fondova kojima financiraju vlastite projekte, ali da poduzeća mogu profitirati i i od isplata ostalim sektorima (npr. kao izvođači radova ili dobavljači za druge projekte financirane iz fondova EU).

U izravnom korištenju sredstava ESI fondova u sektoru poduzeća njih oko 40 posto je iz prerađivačke industrije, unutar koje se ističu metalska, drvna i prehrambena. Nažalost, više od tri četvrtine 'prerađivača' korisnika fondova pripada niskotehnološkom sektoru.