Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić ocjenjuje da je u korištenju EU fondova učinjen velik iskorak, kako u iznosu ugovorenih i isplaćenih sredstava, tako i u iznosu povrata neiskorištenih sredstava.

Na česte kritike da je iskorištenost sredstava iz EU fondova niža nego što su bile mogućnosti i da Hrvatska još uvijek više uplaćuje u EU proračun nego što iz njega povlači sredstva, Grčić navodi podatke iz Nacionalnog fonda pri Ministarstvu financija, koji obavlja sve transakcije s Europskom komisijom.

„Što se tiče izravnih financijskih učinaka, odnosno transakcija s Europskom komisijom, ostvarili smo pozitivnu razliku. U prvih pet i pol mjeseci ove godine u plusu smo preko 740 milijuna kuna, a u 2013. godini zabilježen je višak od 136 milijuna kuna“, poručio je Grčić u izjavi za Hinu, povodom prve godišnjice članstva Hrvatske u EU.

Kaže kako je Vlada napravila veliki iskorak u korištenju EU fondova, što je, ističe, vidljivo po svim kriterijima uspješnosti – po tome koliko je sredstava ugovoreno, koliko je isplaćeno, kao i po tome koliko ih je vraćeno u EU proračun zbog neiskorištenosti u zadanim rokovima.

Dosad ugovoreno 65 posto dostupnih EU sredstava

"Dežurni kritičari iz oporbenih redova ne mogu opovrgnuti službene podatke Nacionalnog fonda. Dakle, apsorpcijski kapacitet u zadnje dvije i pol godine ima pozitivan trend, ugovoreno je i plaćeno više od iznosa koji su bili ugovoreni i plaćeni u razdoblju 2007. do 2011. Početkom 2012. bili smo na 37 posto ugovorenih sredstava iz pretpristupnih fondova, a danas smo na 78 posto“, kaže Grčić.

Ističe kako je u mandatu ove Vlade ugovoreno više od 500 milijuna eura, što kroz IPA, što kroz strukturne fondove, dok je u protekle dvije i pol godine isplaćeno 285 milijuna eura.

„Za ilustraciju, u prethodne četiri godine HDZ-ove vlasti isplaćeno je 127 milijuna eura", ističe Grčić.

Kad se pretpristupnim fondovima, prve generacije i IPA-e, dodaju i strukturni instrumenti, podaci Nacionalnog fonda pokazuju da je Hrvatska ugovorila 1,012 milijardi eura, ili 65 posto svih sredstava koja su joj bila na raspolaganju, a isplatila 653 milijuna, ili 42 posto.

Grčić posebno izdvaja podatak da je smanjen automatski opoziv sredstava u EU proračun zbog neiskorištenosti u zadanim rokovima.

"U 2011. godini iznosio je 39 milijuna eura, u 2012. spustili smo taj iznos na 15 milijuna eura, u 2013. na 4,9 milijuna eura dok u ovoj godini, prema realnim očekivanjima, neće biti povrata u EU proračun", ističe Grčić.

U ocjeni dosadašnje uspješnosti Hrvatske u povlačenju sredstava iz EU fondova, Grčić podsjeća da će se o konačnom rezultatu za financijsko razdoblje od 2007. do 2013. moći govoriti tek nakon 2016. godine, jer po tzv. pravilu N+3, svi započeti projekti koji se financiraju iz programa za to razdoblje mogu se provoditi do kraja 2016.

"A sasvim je realno da će oni do tada biti završeni", ističe.

EU fondovi prioritet za financiranje razvojnih projekata

O značaju koji Vlada daje EU fondovima u idućim godinama govore, pak, podaci o pripremljenim projektima, kako na državnoj, tako i na lokalnoj te regionalnoj razini.

"Uz brojne manje projekte koji se provode, pratimo provedbu 25 velikih investicijskih projekata i 35 'grant shema', od kojih je dio već u natječajnoj proceduri, a dio će biti krajem ove i početkom iduće godine. Ti su projekti i 'grant sheme' vrijedni preko 12 milijardi kuna“, kaže potpredsjednik Vlade.

Samo za devet velikih pojedinačnih projekata i 22 'grant sheme', koje se prate po Vladinom zaključku iz lipnja prošle godine, dosad objavljeni natječaji u procijenjenoj vrijednosti većoj od 3,5 milijarde kuna nadmašuju iznos koji je Hrvatskoj na raspolaganju za šest mjeseci članstva u proračunskom razdoblju od 2007. do 2013. godine.

"Dakle, EU fondovi jedan su od naših prioriteta, uz sve mjere koje poduzimamo u fiskalnoj konsolidaciji, strukturnim reformama, očuvanju postojećih i otvaranju novih radnih mjesta. Politika Vlade je da se u što većoj mjeri nacionalna sredstva za financiranje razvojnih projekata supstituiraju s EU fondovima, odnosno bespovratnim i besplatnim sredstvima, čime se daje i izravni doprinos fiskalnoj konsolidaciji", zaključuje Grčić.