Dok se britanski ministar financija George Osborne pohvalio prošlog tjedna kako je uspio prepoloviti dodatni iznos koji Britanija treba uplatiti u europski proračun, drugi sudionici sastanka to osporavaju, ističući da je London dobio mogućnost da u dva navrata plati iznos od 2,1 milijarde eura i to nakon parlamentarnih izbora u svibnju.

Paradoksalno, ali i jedna i druga strana mogu biti u pravu. Naime, Britanija će iznos od 2,1 milijardu eura platiti umjesto do 1. prosinca ove godine tek nakon tamošnjih izbora u svibnju s krajnjim rokom do rujna. Upravo tada, Britanija može dobiti povrat iz europskog proračuna, za koji se još 1980-tih godina izborila tadašnja premijerka Margareth Thatcher. Kada se od iznosa koji Britanija mora platiti odbije povrat novca koji će dobiti, onda ispada da će platiti upola manje.

Prema novom obračunu bruto naconalnog dohotka, Velika Britanija je dužna ove godine uplatiti u europski proračun 2,1 milijardu eura više nego ranijih godina. Objašnjenje zašto ove godine Velika Britanija treba platiti znatno veći iznos je zato što je tijekom više godina imala primjedbe na način izračuna GNI-a i ove je godine to pitanje riješeno nakon što su i Britanija i Komisija postigle suglasnost oko toga što sve uključuju u nacionalno bogatstvo. Ispalo je da je po britanskim izračunima, njihovo nacionalno bogatstvo prikazivano manjim nego što je doista bilo i sada zbog toga treba platiti razliku sve od 2002. Kod nekih zemalja izračun je pokazao da trebaju platiti više, a neke manje. Primjerice, Francuska treba uplatiti milijardu eura manje, Njemačka oko 779 milijuna eura, a Hrvatska 32,5 milijuna eura.