Predsjednik Predsjedništva BiH Dragan Čović, koji je jučer predao zahtjev za članstvo svoje zemlje u EU, izjavio je kako već za nekoliko mjeseci očekuje pozitivno mišljenje Europske komisije, a da sljedeće godine BiH dobije kandidatski status. "Vjerujem da ćemo u sljedećih par mjeseci dobiti pozitivno mišljenja Bruxellesa i s pravom planirati sljedeće godine naš kandidatski status", rekao je Čović.

Slijepi optimizam
To su vrlo ambiciozni planovi s obzirom na to da je Hrvatska od podnošenja zahtjeva na mišljenje Bruxellesa čekala 14 mjeseci, a kandidatski status je dobila 16 mjeseci kasnije i to u okolnostima kada je raspoloženje u EU prema proširenju bilo daleko povoljnije.  "Siguran sam da nema povratka natrag, BiH mora stići svoje susjede na europskom putu", rekao je Čović.  Sljedeći koraci koje BiH mora napraviti su prilagodba SSP-a kako bi se u obzir uzelo članstvo Hrvatske u EU-u i novi izborni zakon koji bi trebao riješiti pitanje provedbe Europskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci.

BiH je ostala jedina zemlja koja je dugo odbijala prihvatiti načelo tradicionalne trgovine koje se primjenjuje kod promjena trgovinskih sporazuma. BiH je naime potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju u vrijeme kada Hrvatska nije bila članica EU-a i kada su obje bile u Srednjoeuropskoj zoni slobodne trgovine (CEFTA). Budući da je SSP asimitričan sporazum u korist zemlje potpisnice, to jest, EU ukida odmah carine na uvoz iz zemlje s kojom potpisuje taj sporazum, dok se s druge strane za robu koja ide u suprotnom smjeru carine ukidaju postupno, Hrvatska promjenom svoga statusa, ulaskom u EU dolazi u nepovoljan položaj jer se za njezinu robu uvode carine u trgovini sa zemljama s kojima je do tada trgovala bez ikakvih carina.

Stoga je uvedeno načelo tradicionalne trgovine kako nova članica ne bi u prvo vrijeme došla u nepovoljan položaj. BiH je tek nedavno pristala pregovorati na temelju toga načela. Međutim, kako upozorava Al Jazeera, zahtjev za članstvo tek je početak posla, koji bi – ako se ne uradi – značio gotovo trenutno gašenje bosanskohercegovačke, ionako krhke privrede. Prihvatiti zakone i pravila EU-a u mnogo širem kapacitetu nego što je to danas, a ne razviti sistem koji će u praksi privredi omogućiti da funkcionira po europskim principima, znači dovesti se u mnogo težu poziciju nego što je to mlijekoprerađivački, a posebno poljoprivredni sektor danas. U njemu je na razne načine uposleno gotovo 400.000 osoba.

Nespremni za tržište
"Ako dođe do primjene zahtjeva iz SSP-a, gospodarstvo BiH može staviti ključ u bravu. To odgovorno tvrdim kao primarni proizvođač i prerađivač. Kao jednu ilustraciju toga navest ću vam mlijeko, koje Milkos na našoj rampi plaća 68 feninga. Ponuda za mlijeko iz EU-a je 60 feninga. Dakle, razlika je osam feninga po litri mlijeka, što govori o prednosti europskih farmera i nemogućnosti naših da konkuriraju", rekao je direktor Milkosa Adin Fakić. Naime,proračun za poljoprivredne poticaje u Federaciji Bosne i Hercegovine iznosi gotovo 40 milijuna eura, za razliku od slovenskog, koji je milijardu i pol eura.