Dok se još nije slegla prašina zbog nedavnog odgađanja rasprava u Europskom parlamentu o Transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu (TTIP), sveobuhvatnom sporazumu o kojemu pregovaraju EU i SAD, a zbog spornog mehanizma za rješavanje sporova između privatnih investitora i država (ISDS), na vidjelo je izašlo kako unatoč velikom protivljenju u Europi taj mehanizam je prijeko potreban. Štoviše, ukoliko on u konačnici bude potpuno isključen iz TTIP-a mogao bi potpuno propasti drugi veliki trgovinski sporazum koji priprema EU, onaj s Kinom.

Mehanizam za rješavanje sporova, poznat kao ISDS, po mišljenju mnogih, omogućio bi velikim korporacijama da zaobiđu sudove država članica u slučajevima kada podižu tužbe jer smatraju da su im ugrožene investicije i sporove protiv država vode na međunarodnim arbitražnim sudovima, radije nego na nacionalnima. Zato su socijalisti u Europskom parlamentu sredinom mjeseca zatražili da se iz TTIP-a u potpunosti izbaci ISDS, a time uvjetuju svoju potporu rezoluciji mehanizam za rješavanje sporova između investitora i država. Socijalisti time sada uvjetuju svoju potporu rezoluciji o preporukama Europskoj komisiji za pregovore o slobodnoj trgovini između Europske unije i Sjedinjenih Država. Europska pučka stranka se slaže sa zahtjevom da se traži reforma toga mehanizma, ali ne podržava zahtjev da se traži ukidanje toga mehanizma. Sve političke skupine u Europskom parlamentu načelno podržavaju zaključivanje sporazuma s Amerikancima, ali sve je veći otpor prema tome mehanizmu, koji daje nekim poluprivatnim arbitražnim sudovima veću moć nego što je imaju države članice.

Jedan od poznatijih slučajeva u vezi s tim mehanizmom je tužba američkog duhanskog diva Philip Morrisa protiv Australije, koja je u sklopu borbe protiv pušenja uvela jednoobrazno pakiranje svih cigareta. Kompromisno i trenutno vjerojatno najkvalitetnije rješenje je ponudila europska povjerenica za trgovinu Cecilia Malmström koja je predložila uspostavu trajnog međunarodnog suda koji bi zamijenio bilateralne arbitražne sudove. Međutim, galvanizirane europarlamentarce taj prijedlog baš nije previše oduševio. Međutim, kako javlja Euractiv , pozivajući se na diplomatske izvore, klauzula TTIP-a o ISDS-u važna je za uspjeh ikakvog sličnog trgovinskog sporazuma s Kinom.

Naime, pregovori o investicijskom sporazumu koji bi europskim kompanijama trebao olakšati poslovanje u Kini još su ranoj fazi. Europska unija je lani u ožujku obećala da će razmotriti i više milijardi eura vrijedan trgovinski sporazum s Kinom, ukoliko se uspije ispregovarati investicijski sporazum. "Što god se učini po pitanju ISDS-a unutar TTIP-a bit će novi orijentir Europske unije za sve buduće trgovinske sporazume, uključujući i onaj s Kinom", rekao je Euractivu diplomat iz EU, pod uvjetom da ostane anoniman. Dok ima onih koji tvrde kako ISDS nije potreban za države OECD-a poput SAD-a, taj model bi se ipak mogao formalizirati u slučaju Kine, gdje je zaštita ulagača mnogo složenije pitanje.

"Upravo to je dobar argument da ga se dogovori s SAD-om", ističe diplomat i dodaje: "To je i jedan od velikih rizika ako ISDS ne dogovorimo sa SAD-om." Britanski premijer David Cameron veliki je zagovornik sporazuma o slobodnoj trgovini s Kinom, no ima država članica EU, poput Francuske, Italije, Španjolske koje i sama mogućnost takvog sporazuma zabrinjava. To i nije sasvim neosnovano s obzirom na niz trgovinskih ratova koje je EU vodio s Kinom zbog primjerice čelika, vina i fotonaponskih panela za proizvodnju struje iz energije sunca. Ipak, neosporno je kako bi i EU i Kina profitirale od rasta trgovine. EU se i dalje bori sa slabašnim rastom i visokom nezaposlenošću, dok istodobno rast kineskog gospodarstva polako gubi zamašnjak.

Osim toga, Azijsko područje je sve važnije tržište europskim kompanijama, a kako je EU već zaključila sporazume o slobodnoj trgovini s Južnom Korejom i Singapurom, a trenutno o njima pregovara s Japanom, Malezijom, Indijom, Vijetnamom i Tajlandom. Trenutno se provodi i velika studija o mogućnosti ugovora o slobodnoj trgovini sa Savezom država Jugoistočne Azije (ASEAN), koji čine Brunej, Indonezija, Kambodža, Laos, Malezija, Mjanmar, Filipini, Singapur, Tajland i Vijetnam. Sve te aktivnosti ukazuju na to kako je u biti pitanje dana kada će o slobodnom protoku roba i usluga početi pregovarati i s Kinom.

Većih prepreka tim sporazumima nema, a kao najveća se spominje pitanje smrtne kazne koju gotovo u pravilu imaju sve države regije, a kojoj se EU protivi. Nedavno je u Indoneziji streljački vod pogubio državljane EU, a izvršenje smrtne kazne čeka čak i jedna baka iz Velike Britanije. S druge pak strane, pomalo je licemjerno da EU svoje moralne standarde po pitanju smrtne kazne želi trenirati na azijskim državama, dok se u pregovorima o TTIP-u sa SAD-om, koji također ima smrtnu kaznu to pitanje baš nigdje nije otvorilo, niti se njegovo donošenje uvjetovalo odustajanjem SAD-a od smrtne kazne.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’