Već bi se sljedeći tjedan trebalo znati kome će Kaštelanski staklenici prodati 48.297 kvadrata zemljišta koje su dali na dražbu natječajem objavljenim u Narodnim godinama prije nekoliko dana.

Tim oglasom Staklenici su odlučili prodati pet parcela na pogonu Resnik, koje su u Generalnom urbanističkom planu grada Kaštela ucrtane kao zona infrastrukturnog sustava obližnje Zračne luke Split. Upravo je taj aerodrom, koji je lani imao 31,7 milijuna kuna dobiti, najvjerojatniji ponuditelj za zemljište. Prije nekoliko mjeseci, prilikom objave financijskog izvješća za 2011., obznanili su i planove za 2012. u kojima su za kupnju zemljišta nužnog za proširenje rezervirali oko 20 milijuna kuna. Istina, to nije dovoljno za kupnju zemljišta čija je početna cijena 48,25 milijuna kuna, no prodaja se može dogovoriti i u ratama. S obzirom na predviđenu namjenu terena koji ide na prodaju, bit će zanimljivo vidjeti hoće li se još tko javiti na natječaj jer se tamo ništa osim aerodromskih sadržaja i ne može graditi. To je zemljište inače dio mnogo veće prenamijenjene imovine Staklenika, u GUP-u je još 150.000 kvadrata namijenjeno turizmu. Prodajom bi Kaštelanski staklenici trebali riješiti dio dugova jer i u natječaju je navedeno da su parcele opterećene fiducijom, a na dražbu su dane uz suglasnost fiducijalnog vlasnika.

Prema izvještaju za prvo polugodište 2012., ukupne dugoročne i kratkoročne obveze Kaštelanskih staklenika iznose oko 110 milijuna kuna, od čega je blizu 30 milijuna dugoročnih, a više od pola kratkoročnih obveza, 47 milijuna kuna, čini dug većinskom vlasniku – državi, na ime poreza i doprinosa. U procesu preustroja već je dogovoreno da će Staklenici AUDIO-u ustupiti 93.000 kvadrata zemljišta kako bi se taj dug "prebio". Novim natječajem za zemljište u Resniku očito se želi doći do sredstava za saniranje preostalih dugova kako bi se tvrtka pripremila za nov pokušaj privatizacije. Kaštelanski staklenici su u prvom polugodištu 2012. imali gubitak od 10,07 milijuna kuna. Nedavno su uspjeli isplatiti minimalce za siječanj, veljaču i ožujak, čije je kašnjenje u lipnju bilo povod štrajku zbog kojeg je propao velik dio uroda u staklenicima uz štetu od četiri milijuna kuna. U međuvremenu je Uprava pribavila sredstva za novu sjetvu, ali je dvadesetak radnika pred Trgovačkim sudom zatražilo stečaj zbog duga koji se za svih 130 zaposlenika popeo na 5,6 milijuna kuna.