Više nego zanimljivo je bilo pitati današnje gospodarstvenike kako danas gledaju na svoje studiranje na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, je li im studij dao dovoljno upotrebljivih znanja za rad i snalaženje na poslovima koje su obavljali tijekom karijere, u kakvom su im sjećanju ostali profesori?

Opaske su različite i prilično ovise o vlastitom doživljaju i motivaciji tada mladih studenata, ali i razdoblju u kojem su bili na dodiplomskom studiju. Ne govore isto o fakultetu i njegovoj organizaciji oni koji su ga pohodili u vremenu socijalizma ili oni koji su studij uhvatili u godinama tranzicije koje su promjene donijele i fakultetskom sustavu. Doduše, pojedini sugovornici kažu kako misle da su, unatoč društvenom uređenju i višku “nekih” predmeta u vrijeme socijalizma, ipak kvaliteta studija i znanje koje su tada stekli na zagrebačkoj Ekonomiji bili na vrlo visokoj razini. Iako ima i sugovornika koji će fakultetu prigovoriti okoštalost i slab doticaj sa stvarnim biznisom, višak predmeta, loše predavače koji nisu bili u stanju motivirati studente, svima im je zajedničko jedno – razdoblje studija im je jedno od najljepših razdoblja u životu i vrlo ga se rado sjećaju, a osobito im je važno što još iz tog vremena vuku neka cjeloživotna prijateljstva i dragocjene kontakte. Ono što se pak iz današnjeg iskustva može izdvojiti kao njihova glavna poruka je da je znanje s fakulteta tek osnova za nadogradnju kroz rad i cjeloživotno obrazovanje. Iz cijelog niza danas poznatih gospodarstvenika, analitičara, konzultanata koji su u svijet biznisa kročili iz klupa Ekonomskog fakulteta izdvojili smo nekoliko reminiscencija.

Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze:

Na Ekonomskom fakultetu studirala sam u razdoblju od 1993. do 1997. godine. Bila sam student pun entuzijazma, pa i demonstrator, i ta su mi vremena ostala u vrlo pozitivnom sjećanju. Osobito sam cijenila predavanja prof. Orsaga, koji je u materiji koju predaje uvijek bio ispred svojeg vremena, a i u profesionalnom životu ta su mi znanja bila vrlo korisna. Smjer Financije, koji sam odabrala, slovio je kao “najteži”, ali stvorio je neke od vrlo poznatih imena u današnjoj financijskoj industriji. Otkako sam na čelu Zagrebačke burze, u nekoliko sam navrata pozivana da održim predavanje na Ekonomskom fakultetu i doista mi je drago da sam mogla toj instituciji vratiti barem nešto od onoga što mi je u vidu obrazovanja pružila.

Željko Perić, konzultant i član Uprave Ingre:

Spadam u generaciju koja je završila fakultet i počela karijeru u bivšem sustavu, a nakon devedesetih se trebala prilagođavati na nov, kapitalistički tržišni sustav. Iako nam je fakultet omogućio stjecanje puno novih znanja, mislim da su veću “upotrebnu vrijednost” dobili oni koji su se odlučili na akademsku karijeru nego mi u biznisu. Nedostajalo je više kontakta s gospodarstvom, više praktičnih iskustava. Ipak, moramo biti svjesni da je znanje koje dobijemo na fakultetu samo baza koju uz rad moramo nadograđivati i stalno se obrazovati. O fakultetu i tim divnim studentskim danima nosim samo lijepe uspomene. Drago mi je i danas vidjeti profesora Kalogjeru, Andrijanića, Babića i sjetiti se tih daleko bezbrižnijih vremena.

Olgica Spevec, predsjednica Vijeća Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja:

Prije svega čestitam Ekonomskom fakultetu i njegovim djelatnicima, bivšim i sadašnjim, 90. godišnjicu. Ta me godišnjica podsjetila i na to da su tri generacije moje obitelji na tom fakultetu stjecale svoje zvanje, a neki od njih i znanstvene titule. I danas se sjećam kako sam još kao djevojčica slušala ekonomske rasprave svog oca i naših rođaka, sve odreda ekonomista, koji su diplomirali baš na tom fakultetu, i sa strahopoštovanjem upoznavala očeve kolege i prijatelje, profesore Mikića, Bogunović, Crkvenca, Kubovića ili Marendića. Sve je to utjecalo i na moju odluku da odaberem Ekonomski fakultet kao svoj studij. Danas Agencija surađuje s Ekonomskim fakultetom i pokušavamo studentima približiti problematiku zaštite tržišnog natjecanja.

inovativan model

Superbakterije sve su veća prijetnja, a hrvatski znanstvenici nude novo rješenje

hrvatska tvrtka

U godinu dana morali su promijeniti sve – danas ih slijede i velike kompanije

Vilim Klemen, predsjednik Uprave Momentum brokera:

Teoretska znanja stečena na Ekonomskom fakultetu pružila su mi osnovu za razumijevanje makroekonomskih procesa i njihova utjecaja na funkcioniranje poduzeća, što je preduvjet za uspješno obavljanje praktičnih zadataka. Za uspješnu karijeru izuzetno je važna stalna edukacija, kako kroz postdiplomske studije, tako i kroz stručne seminare, praćenje stranih izvora informacija, stručnu literaturu. Na studiju su mi najzanimljiviji bili predmeti vezani za financije i međunarodnu trgovinu, a mislim da bi fakultet trebao nastojati organizirati program teoretske nastave prema zahtjevima prakse. Bivše kolege s fakulteta u prvo su mi vrijeme nakon studija bili bitan oslonac za stvaranje karijere jer smo razmjenom iskustava stjecali nove ideje.

Saša Cvetojević, poduzetnik i član Hrvatske mreže poslovnih anđela:

Ekonomski fakultet u Zagrebu upisao sam 1999., a završio 2004. godine. Rekao bih da su u vrijeme mojeg studiranja na EFZ-u bila dva tipa profesora: oni koje je potpuno pregazilo vrijeme i oni koji su bili ispred svoga vremena i koji su studentima znali prenijeti svoju viziju. Recimo, Marko Škreb i Velimir Srića studentima su znali prenijeti svoj zanos novootvorenim mogućnostima koje je nudila tranzicija. Ivan Lovrinović je uvijek imao interesantna predavanja, o financijama je govorio vrlo zanimljivo. Na predavanja iz Bankarstva koje je držao Vladimir Leko išao sam i po dva puta, sa svojom i nekom drugom grupom. No najzanimljivija predavanja, koja su u dijelu odredila i mnogo stvari koje danas radim, držao je Ivo Andrijanić iz kolegija Vanjska trgovina. On je bio ono što bi studenti ondašnjim rječnikom rekli “legenda”. Imao sam sreće slušati i nešto predavnja profesora Zorana Jašića, prije odlaska u politiku na veleposlaničko mjesto. No bilo je mnogo i onih drugih koji su bili samo mrtva slova u indeksu i koje bih radije zaboravio. Sve u svemu, od odličnih profesora sam naučio puno, čak bih rekao dovoljno. Od nekih drugih nisam dobio gotovo ništa, ili malo. Recimo, kad danas kao iskusan poduzetnik svakodnevno moram rješavati organizacijske probleme u svojim tvrtkama, jako bi mi dobrodošla praktična znanja iz kolegija Ogranizacije poduzeća. Umjesto toga mahom smo dobivali ispisivanje gigantskih definicija na ploči. Onda smo takve profesore u pravilu izbjegavali, a ispite polagali samo da ih položimo. Kod onih kod kojih smo mogli naučiti nešto primjenjivo, dvorane su bile premale da prime sve zainteresirane. Nedostaci studenata koji danas izlaze s fakulteta ponajprije su znanje osnovne matematike, dok se velik naglasak stavlja na visoku matematiku i komplicirane statističke metode koje studenti samo bubaju napamet. Istodobno često im se događa da im je postotni račun nepoznanica. Mislim da zato više naglaska treba dati osnovnim stvarima poput naprednoga korištenja tabelarnih kalkulatora. Ipak treba treći da je za one koji su se željeli dodatno educirati ili povezati s ljudima iz biznisa EFZ imao odlične studentske organizacije poput AISEC-a, organizacije natjecanja u pisanju poslovnih planova BPC-a i slično.

Zdravko Zrinušić, predsjednik Uprave Croatia osiguranja:

Iako je bilo dosta davno, s radošću se sjećam svojih fakultetskih dana. Na Ekonomskom fakultetu ovladao sam prvim konkretnim znanjima, stekao nove prijatelje i uspostavio kontakte koji su mi puno puta tijekom karijere bili od izuzetne važnosti. Nedavno, kada sam kao gost predavač pred studentima govorio o sadašnjem poslu, prisjetio sam se i svojih dana provedenih u tim dvoranama. Moram priznati, pomalo sam im s nostalgijom i zavidio na svemu lijepom.

Nevenka Cerovsky, konzultantica:

Kao kvalitetan studij Ekonomski fakultet naučio me učiti i pripremio za cjeloživotno učenje. Studij me nije mogao pripremiti za promjenu društvenog uređenja pa sam osnove kapitalističke ekonomije svladala na praktičnom primjeru privatizacije Plive i njezinu listanju na Londonskoj burzi. Sjećam se svih svojih profesorica i profesora, a izdvojila bih profesoricu Mirjanu Petrović, jedinu koja me rušila na usmenom ispitu i koja je bila nedodirljivi autoritet fakulteta, a mnogima od nas uzor. Profesor Pribičević nas je sve iznenađivao poštovanjem s kojim se odnosio prema studentima. Ipak, zbog ljepote predavanja uvijek ću pamtiti dvojicu profesora koji su nažalost zbog velikog angažmana održali najmanje predavanja, Stjepana Pulišelića i Branka Horvata. Prisjećanje na velikane ovog fakulteta još više ističe nedostatak takvih ljudi u današnjoj organizaciji.

Ivana Barać, članica Uprave VB Investa:

Većina mojih kolegica i kolega radi u renomiranim kompanijama na “važnim” pozicijama, što dokazuje da je Ekonomski fakultet u Zagrebu vjerojatno najbolja ekonomska škola u Hrvatskoj, a prijateljstva i kontakti koje sam stekla tijekom studija danas su jedna od najvećih koristi koje imam s fakulteta. Nastavak obrazovanja nakon završetka fakulteta ne smatram samo korisnim, već apsolutno nužnim. Hoće li to biti neki stručni ispiti ili možda MBA, ovisi o vrsti posla kojom se bavite, ali čisto teoretsko znanje stečeno na fakultetu nije ni približno dovoljno. Neki profesori i dalje koriste zastarjelu literaturu te smo, primjerice, o plaćanjima preko interneta učili kao o nedavnoj inovaciji, a neki proizvodi o kojima smo na fakultetu morali slušati sat ili dva nisu u upotrebi godinama. Unatoč tome većina profesora bili su uvaženi stručnjaci iz svojih područja. Mnogi od njih su se, bez obzira na velik broj studenata u grupama, trudili aktivirati studente različitim seminarima, prezentacijama na hrvatskom ili stranim jezicima, interaktivnim vježbama i slično. Na fakultetu su mi najzanimljivija bila predavanja gostujućih predavača iz poslovnog svijeta te žalim što više profesora nije koristilo tu mogućnost. Na taj način studenti dobivaju uvid u “stvarni život” nakon studija te im se može kristalizirati ideja o tome u kojem bi specifičnom poslovnom segmentu željeli raditi. Moram napomenuti da su studenti koji su uglavnom redovito pohađali predavanja u roku davali ispite i završili fakultet te nisu imali problema prilikom nalaženja posla. Ekonomski fakultet također podržava studentske udruge koje smatram korisnom dopunom studiranju. Studentska udruga AIESEC mi je omogućila studentsku praksu u Italiji, a časopis Manager dao je mnogim studentima priliku da se okušaju u poslu novinara i urednika.