Centar za rehabilitaciju Nada u Karlovcu jedina je privatna ustanova u Hrvatskoj registrirana za pružanje usluga skrbi osobama s invaliditetom, mentalnim i intelektualnim oštećenjima. Kornelija Videc, ravnateljica i vlasnica Centra Nada objašnjava da je riječ o osobama kod kojih su prisutni mentalna retardacija i psihički poremećaj. Zbog specifične kombinacije tih dualnih dijagnoza koje se najčešće manifestiraju kao poremećaji teže naravi, ustanova zbrinjava bolesnike iz cijele Hrvatske.Kornelija Videc, magistrica defektologije, iza sebe ima bogato iskustva rada u struci. Godinama je bila ravnateljica Centra za odgoj djece s mentalnom retardacijom “Tomislav Špoljar” u Varaždinu, 12 godina je vodila Hrvatskoaustrijsku stručnu suradnju u tom području, a bila je i nacionalna direktorica specijalne Olimpijade Hrvatske za osobe s mentalnim teškoćama koje je vodila dva puta na Svjetsku olimpijadu. Dva mandata bila je i predsjednica Saveza defektologa Hrvatske.Opisujući trenutačni status svoje struke, Videc kaže kako su ustanove tog tipa vrlo uspješne i njihov rad priznat je i u inozemstvu. Međutim, dodaje, “postoji opasnost od spuštanja razine uspješnosti zbog nedostatka novca i suradnje ministarstava sa strukom i povezanom praksom”.

Nagovor prijateljice
Da krene u ovaj posao Korneliju Videc nagovarala je dugogodišnja prijateljica Dubravka Lekić, također Varaždinka koja je 1990ih godina osnovala privatni Centar za njegu i pomoć u kući bolesnim osobama, što je tada bila i prva privatna zdravstvena ustanova u Hrvatskoj. Lekić joj je više puta govorila da sve što radi i što je doživjela te svoja iskustva ne pretvori u vlastiti posao u kojem će moći primijeniti svoje programe rada, prisjeća se Videc. Odlučivši se konačno 2001., osniva ustanovu Centar za rehabilitaciju Nada i u Karlovcu kupuje od građevinske tvrtke Tempo samački hotel koji adaptira uz pomoć kredita Varaždinske banke, kasnije Zagrebačke.Investicijom od 15 milijuna kuna kupuje se hotel i preuređuje 55 soba s dodatnim prostorijama, a prvi korisnici useljavaju se već na proljeće 2002. Zaključuju se ugovori s tadašnjim Ministarstvom rada i socijalne skrbi na čelu kojeg je bio ministar Davorko Vidović.Do kraja godine u potpunosti se popunjavaju kapaciteti i u Nadi su zaposlene već 72 stručne osobe, od čega tridesetak medicinskih sestara i njegovatelja, pomoćno osoblje uz više vanjskih suradnika, specijalista psihijatrije i liječnika opće prakse. Svi oni brinu se o tadašnjih 194 korisnika. Korisnici se u Nadu smještaju preko centara socijalne skrbi i kad ovi centri od korisnika prikupe dokumentaciju, podnose zahtjev za smještaj u Nadu. Ako korisnik ima vlastite prihode, primjerice, naslijeđenu mirovinu, ona se uplaćuje u centre socijalne skrbi i od tuda u nadležno ministarstvo, odnosno u proračun. Ima slučajeva da korisnici imaju vlastitu imovinu i nisu ovisni o državi. Međutim, u Nadi ponavljaju kako oni od korisnika ne dobivaju direktno nikakva sredstva nego samo iz državnog proračuna.

Neki ljudi oboljeli su s vremenom, neki su rođeni mentalno zaostali, a neki što su i najteži slučajevi, imaju dualne dijagnoze. Krajem 2002. Nada je već imala na listi čekanja više od 150 korisnika. Uprava se obratila nadležnom ministarstvu i zatražila proširenje kapaciteta u Vojniću gdje je bio zapušteni motel. Željelo se otvoriti podružnicu i 2004. ministarstvo je za 175 korisnika odobrilo otvaranje podružnice. Kako je došlo do novih izbora i promjene Vlade, Centar Nada nije dobio dvije godine ugovore o smještaju. Uglavnom objekt je čekao na otvorenje 22 mjeseca i početkom ožujka 2006. konačno su zaključeni ugovori za 145 korisnika u Vojniću, ali sa smanjenom cijenom na 4800 kuna. Ubrzo Vojnić se popunjava i zapošljavaju novi ljudi. Krajem 2002. ukupan prihod centra je dosegao 5,5 milijuna kuna, a s otvaranjem podružnice krajem 2006. prihod je iznosio 18,5 milijuna kuna. tada je i ukupno zaposlenih bilo 115. U 2007. godini kada se radi s punim kapacitetom, ukupan prihod je bio 21 milijun kuna. U 2008. godini u Vojniću je smješteno 175 korisnika i u Karlovcu 194. Tada je i prihod veći, 23 milijuna kuna, jer je ministarstvo podiglo cijenu za korisnike. Protekle tri godine prihod i broj zaposlenih su isti i u obje ustanove danas radi 120 zaposlenih, a lani je ostvareno 3,7 milijuna kuna dobiti.

Država krši zakon
Do sada su se kažu u Nadi financijski pokrivali iako već godinama imaju istu cijenu po korisniku. Međutim, sve je teže jer troškovi neprestano rastu, a i stalno se nešto adaptira i uređuje u što je uloženo 13 milijuna kuna. Za ilustraciju navode kako sve sobe, a one su sa tri, četiri i pet kreveta, imaju televizore. Uz to u Karlovcu su i dva apartmana. Investicija, primjerice, u Vojniću, stajala je 17 milijuna kuna. Iz državnog proračuna po korisniku se isplaćuje naknada od 5330 kuna. Videc tumači: “Centar Nada u Karlovcu s podružnicom u Vojniću je ugovorna ustanova jer su naši korisnici dio one populacije kojoj je Ustav Hrvatske zagarantirao zdravstvenu i socijalnu skrb. Kod nas nisu privatni korisnici već oni koji imaju spomenuta ustavna prava. Obično su trajno smješteni zbog svojih dualnih dijagnoza, odnosno radi se o teškoj kombinaciji mentalne retardacije i psihičke bolesti. Takve osobe izvan ove skrbi ne funkcioniraju.”Ne zna se koliko u Hrvatskoj ima osoba s dualnom dijagnozom, ali na trenutačnoj listi čekanja zabilježeno ih je 119. Inače, ti ljudi uglavnom su smješteni po psihijatarskim bolnicama, ali prema zakonu tamo ne bi smjeli biti dulje od šest mjeseci. Videc navodi primjer pacijenta koji je smješten 16 i pol godina na zatvorenom odjelu psihijatrijske bolnice u Jankomiru i također je na listi čekanja. Tim ljudima nije dovoljno, tumači, davati samo lijekove, nego im trebaju i radne terapije, animacije i osmišljeni sadržaji. U centru kaže rade prema propisima, a uveden je i HACCP sustav. Centar je ponudio nadležnom ministarstvu projekt o gradnji dodatnih kapaciteta u Karlovcu na susjednim parcelama sadašnje lokacije što bi bila investicija od oko 12 milijuna kuna. Izgradile bi se kućice za dodatnih 150 korisnika u koje bi preselili bolesnike u boljem psihičkom stanju. Do sada Nada nije dobila od države nikakve poticaje. Danas samo traže da im nadležne institucije budu sigurniji partner i odluče prihvaćaju li njihov projekt.

Pacijenti imaju vrhunsku skrb i osmislene prateće sadržaje/PXL