Boja, okus, aroma i tekstura meda ovise o cvjetnom nektaru iz kojeg je dobiven, ali i o godišnjem dobu te načinu proizvodnje. Med ima jedinstvenu strukturu, a koristan je zbog svojih antimikrobnih i antioksidativnih svojstava. Od davnina se med i drugi pčelinji proizvodi koriste kao hrana i lijek, ali i za njegu i uljepšavanje lica i tijela. U narodnoj medicini poznato je da med pomaže pri ublažavanju simptoma tradicionalne gripe i prehlade, izvrstan je izvor energije i zato se preporučuje sportašima kod umora i iscrpljenosti. Također se koristi u ublažavanju akutnih i kroničnih probavnih problema kao što su zatvor, čir na želucu i dvanaesniku te problema s jetrom.

Prema proizvodnji med može biti vrcani (dobiven centrifugiranjem), topljeni (dobiven zagrijavanjem zdrobljenih saća), med u saću i med s komadima saća. Prema izvoru nektara med može biti monoflorni – od jedne vrste nektara, i poliflorni – od više vrsta nektara, kao što su livadni i cvjetni med. Poliflorni med ima nenametljiv okus, dok med od jedne vrste cvijeta ima izraženiju aromu i specifična ljekovita svojstva. Zbog velike koncentracije šećera med ima neograničen rok trajanja, a čuva se na hladnome mjestu, dalje od izravnog svjetla, u čvrsto zatvorenoj staklenki.

Pčelarstvo u Hrvatskoj
Pčelarstvo u Hrvatskoj ima dugu tradiciju, a prvo pčelarsko društvo osnovano je 1879. godine u Osijeku. Prema podacima godišnjeg izvješća Hrvatske poljoprivredne agencije za 2009. godinu, u Hrvatskoj je registrirano 300.000 pčelinjih zajednica kod 3395 pčelara koji su u 2009. godini proizveli 2858 tona meda. Kao zemlja s bogatom i raznolikom florom te velikim pašnim potencijalom, na hrvatskom tržištu u ponudi imamo bagremov, kestenov, lipov, kaduljin, suncokretov, lavandin i šumski med – medljikovac. Ovisno od koje biljke potječe, med poprima njezina specifična svojstva. Pčelinji se proizvodi izravno plasiraju na tržište ili ih otkupljuju pčelarske tvrtke koje zatim otkupljeni med pakiraju i plasiraju na tržište pod vlastitim brendom. Pojedine tvrtke u ponudi imaju različite linije proizvoda na bazi meda.Međutim, bavljenje pčelarstvom vrlo je rizično jer je ovisno o vremenskim uvjetima. Ove su godine zbog obilnih kiša pčelari svakodnevno izvještavali o katastrofalnoj paši i niskim prinosima. Osim što će to dovesti do nestašice meda, utjecat će i na njegovu cijenu. Procjenjuje se da će se med od bagrema u maloprodaji prodavati i po 90 kuna za kilogram. Međutim, bagremov med je među najjeftinijima, a oni kvalitetniji mediteranski od ružmarina i kadulje već sada stoje 80 kuna.

Uvoz i izvoz
Od ukupne količine svjetskog uvoza oko 40 posto meda uvozi se na tržište Europske unije (EU), a Njemačka je najveći potrošač meda. Potrošnja meda u zemljama EU iznosi od 3 do 8 kilograma po stanovniku godišnje, a u Republici Hrvatskoj potrošnja meda je znatno manja. U posljednje dvije godine hrvatski pčelari izvezli su oko 1200 tona prirodnog meda, a uvezli 65 tona. Izvoz meda ni ove godine ne bi trebao biti veći, ali ne zato što ga manjka na tržištu, nego zato što su tvrtke iz pčelarske proizvodnje ponudile više cijene u otkupu.

Nepotpuni podaci
Da bi se odredila točna količina proizvodnje meda, potrebno je da Hrvatski pčelarski savez dostavi konkretne podatke o dostupnim količinama, na što su pčelarske tvrtke više puta pozivale, kako bi mogao otkupiti med. Kako doznajemo, u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede Hrvatski pčelarski savez izrađuje katastar pčelinjih paša i uskoro bi se mogle doznati točne količine prinosa. S obzirom na hrvatske pašne uvjete, proizvodnju meda bi se moglo udeseterostručiti. Osim većih količina meda, to bi donijelo i nova radna mjesta.

Tradicionalni u konzumaciji i kupnji

Prema rezultatima istraživanja agencije Hendal, provedenom u listopadu na nacionalno reprezentativnom uzorku od 502 ispitanika, četiri od pet odraslih građana Hrvatske povremeno konzumira med. Četvrtina to čini svakodnevno te još jedna petina barem jedanput tjedno.
Med se najčešće konzumira kao lijek u zdravstvene svrhe, samostalno u prehrambene svrhe te kao dodatak piću. Vrlo malo se koristi u vidu začina prilikom kuhanja te kao kozmetički proizvod.
Najčešće konzumirana vrsta meda je livadni (cvjetni) med koji konzumira najčešće čak trećina osoba koje povremeno koriste med. Na drugome mjestu po učestalosti korištenja je bagremov med koji konzumira najčešće četvrtina konzumenata meda. Treći najčešći konzumirani med je kaduljin med.
Više od polovine konzumenata (62%) med nabavlja privatno. Manji dio konzumenata med kupuje, najviše u trgovini te izravno od medara.
Većina građana koja konzumira med ne koristi druge pčelinje proizvode (69%). Od ostalih pčelinjih proizvoda najviše se koristi propolis i matična mliječ, svi ostali proizvodi koriste se u znatno manjoj mjeri.
Konzumenti meda najčešće ili nisu svjesni koju marku meda koriste ili ne mogu navesti ime marke zato što med kupuju ili dobivaju privatno.
Većina konzumenata (88%) vjeruje u ispravnost meda u Hrvatskoj.

Stalno obrazovanje i razvoj vještina

MBA obrazovanje na ZŠEM-u: Investicija koja mijenja karijeru i život

Poslodavac prijetelj obitelji

Nova mjera države mogla bi promijeniti način na koji radimo – evo zašto