EN DE

Zdenka povukla 18,3 milijuna kuna iz SAPARD-a i IPARD-a

Autor: Ksenija Kale
03. siječanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —

U poslovima pripreme i provedbe projekata za nepovratna sredstva koristili su pomoć razvojne agencije Čakra iz Čakovca

Proizvođač mliječnih proizvoda Zdenka povukao je 18,3 milijuna kuna nepovratnih sredstava iz fondova Europske unije za dva projekta ukupno vrijedna 95 milijuna kuna. Tvrtka iz Velikih Zdenaca uspješno je realizirala projekt od 40 milijuna kuna u svrhu nabave opreme za mljekaru potpisan 2009. i sufinanciran iz SAPARD-a sa 7,4 milijuna kuna. U 2010. je potpisala i drugi projekt ulaganja u opremanje postojećih objekata za poslovanje s mlijekom vrijedan 55 milijuna kuna za koji će dobiti nepovratnih 10,9 milijuna kuna iz IPARD-a. Ciljevi koje Zdenka time želi postići su modernizacija proizvodnje, što je već djelomično i ostvarila u svojoj topionici sireva 2009. godine. U studenom 2008. Zdenka je privatizirana. Kupili su je dva vlasnika, Granolio iz Zagreba i Cautio iz Našica, svaki sa po 50 posto udjela u tvrtki.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Sposobni za izvoz u EU
Cautio i Granolio tada su se obvezali zadržati Zdenkin brend, osnovnu djelatnost tvrtke, osigurati nova ulaganja, zadržati postojeće radnike, u sljedećih pet godina zaposliti još 50 novih te u tom roku uložiti 140 milijuna kuna. “U 2009. smo odmah krenuli u investicije u Zdenki kako bi se prilagodili standardima EU te smo morali mnogo toga napraviti u modernizaciji tvrtke. Uložili smo 40 milijuna kuna u projekt. To su sredstva koja smo dobili izravno iz HBOR-a. Od tog iznosa Zdenka je dobila 7,4 milijuna kuna iz SAPARD-a”, objašnjava Željko Gatjal, predsjednik Uprave Zdenke. “Ponajprije smo ulagali u objekt za proizvodnju topljenih sireva, za koji je Zdenka dobila razinu prve kategorije te smo sada sposobni za izvoz u Europsku uniju.” Nakon uspješno završenoga prvog projekta Zdenka je 2010. krenula ulagati u opremanje postojećih objekata za poslovanje s mlijekom. “Imamo i objekt u kojem se proizvode polutvrdi, tvrdi i svježi sirevi te dehidrirani proizvodi. U njega ulažemo 55 milijuna kuna i potpisali smo ugovor s IPARD-om u vrijednosti od gotovo 11 milijuna kuna.

Proizvođač mliječnih proizvoda Zdenka povukao je 18,3 milijuna kuna nepovratnih sredstava iz fondova Europske unije za dva projekta ukupno vrijedna 95 milijuna kuna. Tvrtka iz Velikih Zdenaca uspješno je realizirala projekt od 40 milijuna kuna u svrhu nabave opreme za mljekaru potpisan 2009. i sufinanciran iz SAPARD-a sa 7,4 milijuna kuna. U 2010. je potpisala i drugi projekt ulaganja u opremanje postojećih objekata za poslovanje s mlijekom vrijedan 55 milijuna kuna za koji će dobiti nepovratnih 10,9 milijuna kuna iz IPARD-a. Ciljevi koje Zdenka time želi postići su modernizacija proizvodnje, što je već djelomično i ostvarila u svojoj topionici sireva 2009. godine. U studenom 2008. Zdenka je privatizirana. Kupili su je dva vlasnika, Granolio iz Zagreba i Cautio iz Našica, svaki sa po 50 posto udjela u tvrtki.

Sposobni za izvoz u EU
Cautio i Granolio tada su se obvezali zadržati Zdenkin brend, osnovnu djelatnost tvrtke, osigurati nova ulaganja, zadržati postojeće radnike, u sljedećih pet godina zaposliti još 50 novih te u tom roku uložiti 140 milijuna kuna. “U 2009. smo odmah krenuli u investicije u Zdenki kako bi se prilagodili standardima EU te smo morali mnogo toga napraviti u modernizaciji tvrtke. Uložili smo 40 milijuna kuna u projekt. To su sredstva koja smo dobili izravno iz HBOR-a. Od tog iznosa Zdenka je dobila 7,4 milijuna kuna iz SAPARD-a”, objašnjava Željko Gatjal, predsjednik Uprave Zdenke. “Ponajprije smo ulagali u objekt za proizvodnju topljenih sireva, za koji je Zdenka dobila razinu prve kategorije te smo sada sposobni za izvoz u Europsku uniju.” Nakon uspješno završenoga prvog projekta Zdenka je 2010. krenula ulagati u opremanje postojećih objekata za poslovanje s mlijekom. “Imamo i objekt u kojem se proizvode polutvrdi, tvrdi i svježi sirevi te dehidrirani proizvodi. U njega ulažemo 55 milijuna kuna i potpisali smo ugovor s IPARD-om u vrijednosti od gotovo 11 milijuna kuna.

Ključni su upornost i timski rad
Investirali smo u pročistače otpadnih voda, kanalizaciju, novu kotlovnicu i novu opremu koja se odnosi na separator i pasterizaciju. Radovi će biti završeni do kraja travnja ili početkom svibnja 2011.“, nastavlja Gatjal. Napominje da je na poslovima pripreme i provedbe projekata za nepovratna sredstva Europske unije radio tim zaposlenika iz računovodstvenog i pravnog odjela Zdenke uz pomoć razvojne agencije Čakra iz Čakovca koju su angažirali. ”Imamo vrlo pozitivna iskustva u povlačenju sredstava iz pretpristupnih fondova EU. Dosta surađujemo s drugim tvrtkama, čuli smo njihova iskustva za pretpristupne fondove i u potpunosti se angažirali u tome. Stručnjaci iz Čakre imali su veliko znanje iz SAPARD-a i IPARDA-a i prenijeli ga na tim iz Zdenke koji je jako dobro odradio posao“, priča Gatjal. Osim opsežne dokumentacije, sastanaka i izvještaja većih problema u pripremi i provedbi projekata, kaže, nisu imali. ”Ne bih govorio o problemima. Smatram da je problem pitanje koje treba riješiti. Sve smo uspjeli napraviti. Treba biti uporan. Dakle, uz timski rad i upornost sve se može riješiti”, zaključuje Gatjal.

Pohod na regiju

Kreću i u Srbiju
“U Europsku uniju već izvozimo topljene sireve. Zdenka je prije imala izvoz oko pet posto. Tvrtku su krajem 2008. preuzeli novi vlasnici, a već je sljedeće godine prodaju povećala 40 posto. Sada izvozimo oko 30 posto. Prihode smo sa 92 milijuna kuna u 2008. godinu dana poslije povećali na 124 milijuna kuna. Za 2010. prognoziran je rast prihoda od oko deset posto”, tvrdi Gatjal. Prema njegovim riječima Zdenka je prisutna u Sloveniji sa 50 posto tržišta topljenih sireva, 50 posto u Bosni i Hercegovini, 25 posto u Crnoj Gori, 25 posto u Makedoniji, a kreće i u Srbiju. U EU izvozi u Sloveniju i Bugarsku te u Ameriku, u New York. “Kada u 2010. cijelu proizvodnju osuvremenimo i kada cijeli objekt bude imao status prve kategorije, planiramo žešće krenuti prema cijelom tržištu Europske unije”, ističe Gatjal.

Autor: Ksenija Kale
03. siječanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (2)
Pogledajte sve

Ne možeš ulaziti u sredstva IPARD ILI SAPARD bez pomoći razvojnih agencija, a tu smo opet među prvima.
Tako se događa da mala županija povuče najviše novaca , posredstvom uspješnih AGENCIJA.
Zato, obratite se s povjerenjem upravo njima !

Bravo!

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close