Premda su se pojavile spekulacije kako bi Agencija za privatizaciju Bosne i Hercegovine mogla praviti probleme konzorciju Ine i Mola zbog neispunjavanja obveza iz ugovora o kupnji Energopetrola, hrvatsko-mađarski partneri barem zasad mogu mirno spavati. Razlog tome je što su s problemima konzorcija u dobivanju potrebnih urbanističkih suglasnosti i građevinskih dozvola za investiranje 10 milijuna eura u proširenje sadašnje mreže benzinskih stanica Energopetrola, obnavljanje starih i izgradnju novih, upoznate i Agencija za privatizaciju, kao i federalni premijer Nedžad Branković. To je za Poslovni dnevnik potvrdio direktor Agencije Enes Ganić.

Uplatili garanciju
Prema ugovoru o dokapitalizaciji Energopetrola, Ina i Mol su se u modernizaciju ove tvrtke obvezali investirati ukupno 75 milijuna eura od čega u prvoj godini, odnosno u razdoblju od 28. ožujka 2007. do 28. ožujka 2008. godine – deset milijuna. Konzorcij Ina/Mol već je uplatio sredstva u iznosu od 10 milijuna eura na osnovi obveze investiranja i dostavio bankarske garancije za drugu godinu investiranja. Krivac za neizvršavanje tih obveza nisu Ina i Mol već sporost birokracije u Bosni i Hercegovini, pa prema tome, iako to direktor Ganić nije otvoreno kazao, ne bi trebali snositi posljedice. Osim investiranja, obveze konzorcija dviju naftnih kompanija bile su i povećanje osnovnog kapitala društva u iznosu od 30 milijuna eura koja su namijenjena za izmirenje dugova Energopetrola za plaćanje poreza, bankarskih kredita, kao i za realizaciju aktivnosti za stjecanje 67 posto vlasničkog udjela u društvu. Konzorcij se također obvezao zbrinuti 1059 radnika koji su bili u radnom odnosu u Energopetrolu u vrijeme zaključenja ugovora i riješiti njihov radnopravni status. U tijeku je i rješavanje pitanja i isplate otpremnina radnicima, kao i registracija društva kod nadležnog suda Kupnja Energopetrola Inu i Mol stajala je ukupno 112,5 milijuna eura, pri čemu je za preuzimanje većinskog državnog udjela i pokrivanje dospjelih dugovanja Energopetrola trebalo 37,5 milijuna eura, a za osuvremenjivanje te tvrtke u iduće tri godine dogovoreno je da se utroši dodatnih 75 milijuna eura. Vlada Federacije zadržala je 22 posto dionica sarajevske naftne tvrtke, a mali dioničari 11 posto, no oni također imaju obvezu investirati u razvitak Energopetrola zajedno s Inom i Molom. Tadašnji direktor Energopetrola Bušatlić kazao je kako je potpisivanje ugovora s Inom i Molom spas za ovu tvrtku i njenih 1059 zaposlenika.

Minimalna plaća
U srijedu su Sindikat i poslovodstvo Energopetrola u Sarajevu potpisali kolektivni ugovor kojim su prvi put regulirana prava, obveze i naknade za rad u Energopetrolu koji je ujedno prvi kolektivni ugovor u naftnoj branši u BiH nakon potpisavanja granskog kolektivnog ugovora. Ugovorom je definirana minimalna plaća koja iznosi 461 KM, a predviđena je i klizna stimulacija od 20 posto, kao i usklađivanje minimalne cijene rada kada troškovi života porastu iznad pet posto.

Energopetrol godinu dana čeka dozvole

‘Energopetrol mora poslovati u skladu sa zakonima i svim propisima koji važe u Bosni i Hercegovini. Godinu dana nismo uspjeli ishoditi nijednu urbanističku suglasnost i građevinsku dozvolu za gradnju 26 objekata. O tome postoji obimna dokumentacija kojom možemo potkrijepiti naša nastojanja da pokrenemo procese investicija u skladu s privatizacijskim planom’, rekao je za Poslovni dnevnik Franjo Božić, direktor Energopetrola.
(S. Vujisić Sardelić)