Hrvatska ima 145 farmi na kojima 2,2 milijuna nesilica godišnje proizvede 700 milijuna konzumnih jaja, jednog od malobrojnih proizvoda u kojemu ostvarujemo samodostatnost s obzirom na godišnju potražnju domaćeg tržišta. Svaka od tih farmi istodobno je i manji distributivni centar što u konačnici, uz niz ostalih problema, poput neprilagođenih kaveza za nesilice prema normativima Europske unije i sve skuplje stočne hrane, peradare stavlja pred golemu kušnju.

Jaja već skuplja
Spomenuti problemi sljedećih će mjeseci nedvojbeno negativno utjecati na daljnji razvoj proizvodnje, što će za posljedicu donijeti vjerojatno zatvaranje dijela farmi uz znatnije poskupljenje jaja, namirnice koja je već niz godina prepoznatljiva kao vrlo jeftina i iznimno zdrava hrana. Suša je kroz drastično povećanje cijene kukuruza sa 1,2 na 1,9 kuna te soje koja je poskupjela sa 2,3 na 4,4 kune po kilogramu već izazvala prvi val dizanja cijene; jaja su ovih dana u odnosu na ljeto skuplja i do 50 posto. Peradari (kao i stočari) dvoje kako će u proljeće nakon što potroše skromne zalihe stočne hrane uslijediti još dramatičniji poremećaji u opskrbi tržišta. Kada je pak riječ o prilagodbi normativima EU, samo 650.000 nesilica već obitava u konformnim kavezima dok ostali ako misle opstati modernizaciju moraju završiti do srpnja 2014. godine.

Po kljunu 25 eura
Trošak po jednom kljunu iznosi 25 eura, za ostalih 1,6 milijuna nesilica nužno je investirati 290-300 milijuna kuna, a novca svima nedostaje. Struka procjenjuje da bi se morali opremiti objekti za još najmanje 600-700.000 nesilica. Sadašnje članice EU svoje farme morale su prilagoditi novim uvjetima do siječnja ove godine. Neke to nisu uspjele pa je cijena jaja podivljala, u Češkoj je tako skočila za 90 na 227 eura za 100 kilograma. Modernizaciju su i tamo zakočila skupa ulaganja, Europska komisija uvidjela je da mora ublažiti kriterije što je u međuvremenu dijelom i provela, no cijena jaja nije vraćena na početni iznos. U Češkoj je pala na 150 eura za 100 kilograma. Problematika vezana uz čak 145 distributera jaja za hrvatsko je tržište posebna boljka jer Nizozemska ima 1250 proizvođača konzumnih jaja, a samo 100 ih se bavi distribucijom. Zbog specifična zemljopisnog oblika Hrvatska bi, smatra struka, trebala osnovati tri veća distributivna centra kojima bi gravitirali lokalni proizvođači. To su Dalmacija u kojoj je pogodna lokacija tvrtke Vrana. U središnjoj Hrvatskoj distribuciju bi moglo preuzeti više farmi poput Gale, Lukač jaja ili Elcona, a za istočne županije dobra je destinacija osječko Žito. Vrana je prva u nacionalnim okvirima izgradila farmu prema standardima EU za 125.000 nesilica, vlasnik Stipe Bubalo kaže da je o ovoj inicijativi već razmišljao i voljan je investirati koliko god bude trebalo jer njemu novac nije problem. Međutim, nedostaje interesa s okolnih farmi za koje bi Vrana mogla preuzeti distribuciju do krajnjih kupaca. Sličnu ocjenu iznosi i Jakov Ćorić iz bjelovarske Gale koja je farmu za 193.000 nesilica također uskladila prema zahtjevnim uvjetima EU. Veliko je nepovjerenje, mnogi još ne vide, ističe Ćorić, da će bez konkurentnih cijena teško opstati.

Bez konkurentnih cijena bit će teško opstati na zajedničkom tržištu unije

Jakov Ćorić, direktor Gale

Voljan sam investirati u distribuciju jaja, ali nema zainteresiranih

Stipe Bubalo, vlasnik Vrane

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’