Hrvatska gospodarska komora (HGK) i ove godine nastavlja svoju najveću akciju “Kupujmo hrvatsko”, koju u nacionalnim okvirima provodi kontinuirano petnaest godina. Premda je ovom manifestacijom Komora inicijalno zamislila promovirati tvrtke koje su za svoj asortiman ishodile znakove “Izvorno hrvatsko” i “Hrvatska kvaliteta” kako bi pokrenula i postigla osviještenost potrošača o važnosti kupnje proizvoda domaćih kompanija jer samo s takvim “receptom” moguće je pridonijeti povećanju konkurentnosti gospodarstva, ali i očuvanju nacionalnog identiteta, posljednjih godina manifestaciji se u sve većem broju priključuju i ostali proizvođači, posebno obiteljska poljoprivredna gospodarstva nudeći mnoge autohtone proizvode.

Sustavan rast
Na početku akcije u ljeto 1997. kupcima se na šest lokacija predstavilo tridesetak proizvođača, s tim da ih je na pojedinačnoj smotri znalo biti između pet i deset. Te su godine samo tri proizvoda nosila znak “Izvorno hrvatsko” ili “Hrvatska kvaliteta”. Danas nakon desetljeća i pol, izvješćuju iz Komore, znak “Hrvatska kvaliteta” nosi 235 proizvoda, a “Izvorno hrvatsko” još 116. U Komori posebno ističu kako oba znaka proizvođačima osiguravaju lakši proboj ne samo na domaće već i na svjetsko tržište jer potvrđuju njihovu kakvoću. Broj tvrtki koje se svako ljeto potrošačima predstavljaju sa svojom ponudom u kontinuitetu je rastao, posljednje dvije-tri godine pozivu se odazvalo između 300 i 400 poduzetnika. Iako u Komori tvrde da su ovom akcijom ostvarili pogodak “u sridu”, u promociji domaće proizvodnje nije mali broj gospodarstvenika koji misle da je dobra ideja završila u slijepoj ulici. Naime, u sve žešćoj tržišnoj utakmici sučeljeni s moćnim globalnim igračima hrvatski proizvođači smatraju da bi Komora umjesto godišnje organizacije dvadesetak “sajmišta” na livadama i gradskim trgovima zapravo trebala biti posrednik u snažnijem lobiranju za njihov ulazak na police hrvatskih trgovaca gdje bi njihovi proizvodi svakodnevno bili pristupačni kupcima.

Recept opstanka
Iako mnogi stoje iza ocjene da HGK-a mora upravo na takav način zaštititi domaću proizvodnju, gotovo nitko nije pripravan izrijekom to reći. Među iznimkama je Franjo Kovačević, vlasnik tvrtke Tjesteninka iz Đakova. Dok hrvatski trgovci na svojim policama mahom prodaju tjesteninu iz uvoza, nerijetko i vrlo dvojbene kakvoće, domaći proizvođači, opominje, prolaze kalvariju i svakojako se snalaze kako bi se uspjeli zadržati na tržištu. Kovačević kaže da je tražeći vlastiti model opstanka nedavno pristupio braniteljskoj zadruzi “Diljska idila”. Njih 25, iznosi, udružilo se i dodatno investiralo u novu opremu na kojoj mjesečno proizvedu oko 200 tona tjestenine. Budući da je put do polica trgovaca vrlo trnovit, od Vlade traže neka njima i sličnim udrugama otvori ulazak u javne i državne tvrtke te bolnice.

Slogani

Potraga za imenom
Akcija je imala više slogana, počela je s “Kupujmo hrvatsko”, pa “Redefinirajmo domaće tržište – povećajmo zaposlenost”, “Čuvajmo svoje radno mjesto – kupujmo hrvatsko”, “Proizvodimo i kupujmo kvalitetno” te “Budimo kroativni – proizvodimo i kupujmo kvalitetno” i “Ovih blagdana odaberimo najbolje – kupujmo hrvatsko”.