Sredinom rujna je jedan od najnagrađivanijih hrvatskih proizvoda u svijetu, Brachia keramika, predstavila svoje maslinovo ulje u novoj ambalaži od 0,25 litara za svjetsko tržište. Naime, kako objašnjavaju u supetarskoj Zadrugi Brachia, ekonomični Bračani su odlučili svoj prepoznatljiv proizvod puniti u još manju i praktičniju keramičku ambalažu čime bi se, naravno, trebali i poboljšati poslovni rezultati. I nova ambalaža je na tragu već nagrađivane linije proizvoda, boce u koju stane čak pola litre vrhunskog bračkog maslinovog ulja, a koja je ove godine uvrštena i u talijanski vodič za tamošnje ljubitelje ove plemenite tekućine L’extravergine, autora Marca Oreggie. Ambalaža proizvoda Brachia premium maslinovog ulja poljoprivredne zadruge Brachia iz Supetra na Braču dobitnica je ukupne nagrade za najbolju ambalažu u Hrvatskoj na prošlogodišnjem natjecanju Cropak 2006., a koju organiziraju Institut za ambalažu i tiskarstvo, stručni časopis Ambalaža i zagrebačka tvrtka Tectus. Nagrađena ambalaža je rad dizajnerskog tima agencije za tržišne komunikacije Tridvajedan koja je bila dobitnik i u kategoriji s najviše nominacija za ambalažu hrvatskog proizvoda ili serije, također za Brachia maslinovo ulje. Autorica identiteta i ambalaže linije proizvoda je dizajnerica Izvorka Serdarević koja je uz Jelenu Zečević i autorica ekskluzivnoga keramičkog pakiranja Brachia maslina. Poljoprivredna zadruga Brachia osnovana je 2006. godine s ciljem da se na tržište plasira vrhunsko maslinovo ulje s otoka Brača. Premda bračka ulja već godinama dobivaju prestižne nagrade na natjecanjima, izostaje njihov kvalitetan plasman na tržištu. Stoga je, osim klasičnog pakiranja od 0,25, 0,5 i 0,75 litara, Brachia odlučila ulje plasirati i u ekskluzivnom, ručno izrađenom keramičkom pakiranju maslinovoga ulja Brachia. Keramička ambalaža je u obliku ploda masline, s grlom u obliku grančice i glazirana je bijelom glazurom. Na grlo je pričvršćena privjesnica dizajnirana poput listića masline. Kako bi se dodatno naglasile prirodne, zdrave i ekološke karakteristike proizvoda, privjesnica je otisnuta na mat nepremazanom papiru.

Uz keramičku ambalažu dolazi i metalni lijevak/čep, koji se koristi nakon odstranjivanja originalnoga drvenog čepa. Iz bračke zadruge su, povodom dobivenih nagrada, objasnili da su u Brachia keramiku, kao i u svaki drugi projekt, krenuli od analize proizvoda i tržišta na koje će se proizvod plasirati. Nakon toga je određena strategija unutar koje će se kretati te osnovne vrijednosti koje žele zadovoljiti finalnim proizvodom. Projekt je započeo osmišljavanjem branda Brachia, zatim izradom identiteta p. z. Brachia, te na kraju dizajnom cjelokupne linije proizvoda Brachia. Kako proces izrade novog proizvoda nikad nije jednostavan, gotovo uvijek se nailazi na neke probleme kojima je potrebno doskočiti. Konkretno, izrada keramike zahtijeva više vremena jer se faze poput određivanja debljine stijenki keramike u odnosu na zapreminu, gustoća glazure, određenje “nijanse” bijele boje i sl. ne mogu definirati unaprijed već u samom procesu rada. Kako bi se dodatno naglasile “prirodne”, “zdrave” i “ekološke” karakteristike proizvoda, privjesnica je otisnuta na matiranom nepremazanom papiru Kaschmir Cotton, Gmund. Keramička boca p. z. Brachia u obliku masline osvojila je i nagradu Worldstar (prvo mjesto u kategoriji hrane) na najznačajnijem svjetskom natjecanju za ambalažu u Chicagu, a bila je i u najužem izboru za prestižni President’s Award, nagradu za najbolju ambalažu na svijetu. President’s Award je najznačajnija svjetska nagradu na polju dizajna i razvoja ambalaže, a Brachia maslina ovu je nagradu osvojila u konkurenciji 265 proizvoda iz 35 zemalja.

Korijeni od Troje

Kao podloga za ime zadruge, Brachia, osnivačima je poslužio mit o Trojanskom ratniku Antenoru koji je navodno otkrio otok bogat maslinama, solju i vinovom lozom te ga nazvao Ambrachia. No, iako ime otoka Brača seže u daleku prošlost, njegovo podrijetlo nije u znanosti potpuno utvrđeno. Vjerojatno potječe od ilirskog imena brentos (jelen) jer su ga i Grci zvali Elaphusa i Bretanide, od elaphos (jelen). Rimljani ga zovu Bretia, Brattia, a u Antinojevom putopisu iz 4. st. naziva se Bractia. Konstantin Porfirogenet ga u svom opisu carstva u 9. st. naziva Barzo, a Mlečani (talijanski) Brazza – (hrvatski) Brač.