Kada nekome u Hrvatskoj spomenete zabavne igre i njihovo priređivanje, redovito ćete kao reakciju dobiti odgovor “kako bi sve kladionice trebalo ukinuti” ili “kako je kocka najveće zlo”. Takva je reakcija, nažalost, onih koji se tim poslom u Hrvatskoj bave, uvriježena u društvu iako industrija priređivanja zabavnih igara nema apsolutno nikakvih dodirnih točaka ni s kladionicama, a još manje s kockarnicama. Naprotiv, industrija priređivanja zabavnih igara u svijetu je unosna gospodarska grana koja je uvelike zaslužna i za postanak i razvoj još nekih izuzetno snažnih i profitabilnih industrija poput, na primjer, računalne.

Povijest
Da bismo tu tezu pojasnili, ne moramo ići daleko od svakodnevnog okruženja u kojem živimo i oblicima zabave s kojima se susrećemo. Primjerice, industrija videoigara kakve danas poznajemo, od računalnih igara do igara za konzole, svoj postanak i ekspanziju prije svega može zahvaliti zabavnim igrama kakve smo poznavali u prošlosti. Svi se jako dobro sjećamo lunaparkova koji su dolazili u naša mjesta ili igraonice u kojima smo mogli igrati videoigre. Upravo iz takvih aparata s videoigrama razvile su se računalne videoigre kao i posebne igraće konzole koje danas možete sresti u svakom kućanstvu. Industrija priređivanja zabavnih igara uvelike puni državne proračune diljem svijeta i nije neobično da je kao posebna gospodarska grana regulirana zakonima u pojedinoj državi. Percepcija industrije zabavnih igara u našoj je državi daleko od percepcije kakvu spram zabavnih igara imaju zapadnoeuropske države u koje se inače volimo ugledati. Nije stoga ništa čudno da je toj gospodarskoj grani na sličan način pristupio i zakonodavac u Hrvatskoj. Nakon osamostaljenja industrija zabavnih igara je smještena u zakon o igrama na sreću i zabavnim igrama gdje je napravljena i prva pogreška, a s vremenom je zakonodavac odlučio razdvojiti te dvije grane što bi samo po sebi bio dobar potez da je nakon razdvajanja poduzeo potrebe korake zakonske regulative. Kako to, međutim, obično bude, jedna je strana postala potpuno uređena, dok se na drugu sasvim zaboravilo. Nakon 1994. igre na sreću dobile su u potpunosti svoju zakonsku regulativu, dok se na zabavne igre sasvim zaboravilo vjerojatno zbog procjena zakonodavca da taj sektor, u usporedbi s igrama na sreću, donosi znatno manje novca. S vremenom se pokazalo da bi i zabavne igre ipak trebale dobiti neki svoj zakonski okvir, ali s obzirom na to da taj problem zakonodavac nije namjeravao riješiti posebnim zakonom, tu je gospodarsku granu jednostavno “utrpao” u Zakon o financiranju jedinica lokalne uprave i samouprave iako zabavne igre s tim zakonom nemaju apsolutno nikakvih dodirnih točaka.

Zakoni
Tim su potezom priređivači zabavnih igara postali gotovo jedina gospodarska grana u Hrvatskoj koja ne samo da nema svoju zakonsku regulativu već je bez ikakve osnove pripojena zakonu s kojim nema nikakve veze. Ako tome dodamo dva pravilnika koja su također obvezujuća za zabavne igre (Pravilnik o priređivanju zabavnih igara i Pravilnik o uvjetima tehničke ispravnosti automata za zabavne igre), koji se također godinama nisu mijenjali, jasno je da su se priređivači zabavnih igara zapravo našli u zrakopraznom prostoru. Budući da je riječ o gospodarskoj grani koja se može pohvaliti određenim uspjesima, nejasno je zašto zakonodavac i dalje ne nalazi rješenje problema za gospodarsku granu koja se pokazala izuzetno uspješnom posebice ako se zna da bi donošenje zakona imalo izravnog utjecaja i na državni proračun.

Mario Glavan, HUP – Udruga malih i srednjih poduzetnika – Koordinacija proizvođača i priređivača zabavnih igara

Osnovana nova koordinacija pri HUP-u

Djelatnošću proizvodnje i priređivanja zabavnih igara u Hrvatskoj bavi se približno 150 tvrtki koje ukupno zapošljavanju 500 djelatnika. Organiziranje Koordinacije unutar HUP-a prirodan je i logičan put kako bi poduzetnici iz te djelatnosti ostvarili svoje gospodarske i društvene ciljeve. Na osnivačkom sastanku Koordinacije usvojen je program rada, iz kojeg je najvažnije naglasiti sudjelovanje u izradi zakonske i podzakonske regulative za djelatnost proizvođača i priređivača zabavnih igara, izgradnja odnosa s jedinicama lokalne i porezne uprave te reguliranje statusa AWP aparata (zabavni aparat s mogućnošću nagrade) na hrvatskom tržištu. Poduzetnici iz branše naglasili su kako država, upravo zbog loše regulacije, ovako uprihodi između 12-15 milijuna kuna godišnje, dok se procjenjuje da bi država mogla zaraditi čak oko 100 milijuna kada bi postojala bolja zakonska regulativa jer, naime, ta razlika sad završi u sivoj ekonomiji. Zanimljivo je da od deset najvećih svjetskih proizvođača aparata za pikado čak četiri dolaze iz Hrvatske, što je malo poznato u javnosti. Prve aktivnosti ove Koordinacije bit će zahtjevi prema nadležnim tijelima da se krene u izmjenu postojeća dva pravilnika, Pravilnika o priređivanju zabavnih igara i Pravilnika o uvjetima tehničke ispravnosti automata za zabavne igre, jer poduzetnici procjenjuju da je njih lakše mijenjati s obzirom na nevoljkost države da mijenja Zakon o financiranju lokalne uprave. Predsjednik Koordinacije proizvođača i priređivača zabavnih igara je Mario Sekulić iz tvrtke Pinero, a dopredsjednici su Goran Brkić iz tvrtke Brkić Izumi i Darko Vranešić iz tvrtke Euroinženjering.