Dokapitalizacijom spašena Drva industrija Spačva, nakon riješene predstečajne nagodbe i isplate svih vjerovnika, kompanija je bez postupka, no istodobno izgleda i zanimljiva prilika za preuzimanje u sklopu strateškog partnerstva koje se ovdje traži, u procesu koji je tek krenuo s nezahvalnim procjenama glede trajanja i ishoda.

Ne tako dugo od listopadske službene objave na Zagrebačkoj burzi – dopis većinskog vlasnika fonda Quaestus Private Equity kapital II  o zadnjim mjesecima sudjelovanja u vlasništvu  te aktivaciji na izlaznoj strategiji iz vlasništva i prodaji Spačvinih dionica, potencijalnih interesenata za ulazak u vlasništvo ne manjka, kako onih na domaćem, tako I na stranom tržištu. Spominje se čak i najveći europski  proizvođač višeslojnih parketa Barlinek iz Poljske, bivša državna tvrtka koja je danas privatno vlasništvo jednog od najbogatijih Poljaka, i to s više od 200 milijuna eura godišnjeg prihoda i više od 10 milijuna kubnih metara proizvedenog parketa godišnje. To znači da Barlinek očito stalno motri na stanje u hrvatskoj drvnoj branši, a načelno potvrđeno je i da je zainteresiran vlasnik Pervan Investa u Švedskoj i naše tvrtke Bjelin Darko Pervan, dok se neslužbeno doznaje da se raspituje i Požgaj grupa.

Prema predsjedniku Uprave tvrtke Bjelin Stjepanu Vojniću najveća prednost Spačve je kvalitetna sirovinska baza: ugovor s Hrvatskim šumama koji obuhvaća 50.000 kubika hrasta godišnje. To se smatra najboljim ugovorom unas s ovim javnim subjektom, koji ostvaruju i kao najveća tvrtka u branši s oko 860 radnika. Proizvodnju u zadnje vrijeme popunjavaju i sirovinom kupljenom na licitacijama, od hrasta do jasena. U ovoj godini zbog korone očekuju  između 5 I 10% manji prihod nego lani, pa kad je riječ o prihodima od prodaje u 2020. to bi značilo ukupno oko 230 mil kn.

Prema kompanijskom izvješću u prva tri kvartala  Spačva je ostvarila 184,5 mil kn ukupnog prihoda, od čega oni od prodaje iznose 164 mil kn, a dobit nešto više od 9 mil kn. Najznačajnije zemlje izvoza su im Italija, Rumunjska, Francuska, Srbija, Njemačka i Velika Britanija, s tim da udio izvoza na više od 30-ak tržišta u svijetu, uključujući I daleki Japan  (jedno od zadnjih tržišta koje su otvorili uz Armeniju nudeći seljački pod), iznosi blizu 70% u ukupnom prihodu.