Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja pokrenulo je prije nekoliko mjeseci ambiciozan program energetske obnove zgrada javnog sektora. Cilj programa je energetska obnova prijavljenih projekata (škola, vrtića, bolnica, fakulteta i sl.) raspisivanjem natječaja za potpuna rješenja obnove navedenih građevina od projekta do izvedbe. U tijeku je i izgradnja nekoliko novih objekata koji će biti certificirani po LEED standardu (Leadership in Energy and Environmental Design), koji uključuje promišljen pristup prostoru, gradnji, a poslije i održavanju predmetnih građevina, u ovom slučaju poslovnih i trgovačkih objekata. Iz iznesenog očito je da se situacija u Hrvatskoj polako mijenja u smjeru “zelene gradnje”. S obzirom na posustajanje gradnje u Hrvatskoj, energetska obnova postojećih građevina s pravom je ocijenjena kao potencijal u kojem bi posao mogao naći velik broj tvrtki iz građevinskog sektora. Može li se svaka energetski “loša” zgrada učiniti boljom? Može, a isplati li se to financijski provesti, drugo je pitanje. Pošteno je reći da je neke zgrade jednostavnije (isplativije) srušiti nego popravljati.

Izrada projekta
No postupkom energetskog pregleda i certificiranja utvrđuje se stanje zgrade te inicijalna isplativost sanacije, odnosno energetske obnove. Da bi se u potpunosti pokazalo je li zgrada pravi kandidat za rekonstrukciju, potrebno je provesti izradu projekta i investicijske studije, odnosno utvrditi ekonomsku isplativost projekta. Cilj projekta rekonstrukcije je smanjiti potrošnju energije promatranog objekta. Projektu rekonstrukcije pristupa projektni tim kao i u gradnji novih objekata (arhitekt, građevinar, elektrotehničar i strojar), s velikom razlikom što se od takva projektnog tima očekuje da popravlja nečiji (“tuđi”) projekt i da ga pri tome učini boljim! Za takav rezultat nužna je bliska suradnja svih navedenih struka. Tipičan primjer takva projekta obuhvaća postavljanje nove (deblje) izolacije, sanaciju mogućih toplinskih mostova te izmjenu stolarije s onom boljih karakteristika. U toj fazi projekta može se pokazati potreba i za intervencijom u arhitektonskom smislu. Navedenim se sređuje ovojnica zgrade, a taj će dio posla obaviti građevinska tvrtka.

Sljedeća faze projekta su izrade projekata strojarskih i električnih instalacija. Kroz projekt električnih instalacija potrebno je sagledati stanje električnih instalacija, kao i potrošača električne energije. Unutarnja rasvjeta kroz promjenu izvora svjetlosti i provedbu sustava nadzora i upravljanja u većini slučajeva predstavlja velik potencijal za uštedu električne energije. Sustavom kontrole vršnog opterećenja, pravovremenim isključivanjem potrošača, moguće je smanjenje s tim povezanih troškova. Strojarski projekt treba obuhvatiti navedeni arhitektonsko-građevni dio kao početnu točku za proračun potrebne energije za grijanje i hlađenje objekta. Postignute vrijednosti prolaza topline povećanjem debljine izolacije utječu, odnosno smanjuju potrebu grijanjem ili hlađenjem prostora. U ovoj fazi projekta od velike je pomoći projektantima uporaba modernih simulacijskih alata. Provjera mogućnosti korištenja i isplativosti obnovljivih izvora energije (OIE) za konkretan projekt, kao što su solarni kolektori za proizvodnju potrošne tople vode ili za grijanje, te fotonaponskih sustava za proizvodnju električne energije, koraci su k energetskoj neovisnosti zgrade. Kako bi svi navedeni sustavi funkcionirali s maksimalnim učinkom i sinergijom nužna je primjena suvremenih integriranih sustava nadzora i upravljanja električnim i termotehničkim instalacijama. Očito je da pristupanje energetskoj obnovi zgrade zahtijeva organizaciju, pa i udruživanje više tvrtki različitih profila. Odgovornost za projekt, i u tehničkom i u materijalnom smislu, počiva na potencijalnom konzorciju tvrtki.

Kompletna rješenja
Uporaba odgovarajućih materijala, opreme te uredno obavljanje svih projektiranih stavki stoga predstavlja imperativ u projektima energetske obnove zgrada. Tvrtka Siemens kroz dugogodišnju suradnju s različitim izvođačima i iskustvom u poslovima energetike, građenja i opremanja objekata u mogućnosti je ponuditi kompletna rješenja u dijelu srednjeg i niskog napona, ali i u provedbi obnovljivih izvora energije, dok će sustav integriranog nadzora i upravljanja osigurati optimalan rad svih projektiranih sustava.

Tomislav Stašić, voditelj prodaje u Odjelu javna rasvjeta i energetska efikasnost Siemensa Hrvatska