EN DE

Za nagrade zaposlenicima 747,1 mil. kuna

Autor: Poslovni.hr
25. studeni 2008. u 20:00
Podijeli članak —

Od ukupnog iznosa božićnica, uskrsnica, darova djeci i sličnih iznosa u prosincu je isplaćeno 72 posto

Znatan dio primanja radnika u prosincu svake godine čine isplate za prigodna darivanja. Poslodavci prigodno daruju svoje radnike najčešće uoči božićnih i novogodišnjih blagdana. Radnicima se isplaćuju novčani iznosi i daruju darovi u naravi, a njihovoj djeci osiguravaju se darovi ili novčane nagrade. Prema podacima s kojima raspolaže Fina 2007. na ime božićnica, uskrsnica, darova djeci i slično do neoporezivih iznosa isplaćeno je ukupno 747,1 milijun kuna. Najveći dio tih isplata, 72 posto, odnosi se na isplate u prosincu 2007. kad se najčešće isplaćuju božićnice i darovi djeci. U prosincu 2007. za božićnice radnicima, darove djeci i slično do neoporezivih iznosa isplaćeno je 535 milijuna kuna.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Za djecu neoporezivo
Znatan broj pravnih osoba neoporezivi iznos iskoristi tijekom godine za neke druge svrhe tako da božićnicu ili dio božićnice isplaćuje kao plaću. Božićnica isplaćena kao plaća u statističkim izvještajima ne iskazuje se posebno tako da Fina ne raspolaže podatkom o ukupnim sredstvima isplaćenim za božićnice i darove djeci. U 2008. godini radnicima će se isplaćivati božićnica, nagrade i bonusi, a njihovoj djeci darovi ili novčane nagrade prigodom Svetog Nikole. Budući da je potrebna štednja na svim razinama, tako i ove isplate treba svesti u realne financijske i materijalne okvire isplatitelja. Poslodavci imaju obvezu isplatiti božićnicu i dar djetetu ako je ta obveza uređena nekim od izvora radnog prava. Pravo radnika na isplate prigodnih nagrada božićnica, godišnjih nagrada, darova djeci i drugih oblika darivanja uređeno je nekim od izvora radnog prava: ugovorom o radu koji su sklopili poslodavac i radnik, pravilnikom o radu, odnosno sporazumom ili kolektivnim ugovorom koji obvezuje poslodavca. Ako nijednim od navedenih normativnih akata nije utvrđena obveza poslodavca da izvrši dodatne isplate plaća, božićnica, nagrada ili darivanja radnika, poslodavac nema na to obvezu. Ako poslodavac ima sredstava i želi te isplate izvršiti, on to može učiniti donošenjem posebnih odluka njegovih nadležnih organa, ako ne postoje ograničenja u posebnim propisima. Prema Pravilniku o porezu na dohodak, isplate prigodnih nagrada do 2500 kn godišnje (božićnica, naknada za godišnji odmor i slično) ne smatraju se primicima od nesamostalnog rada, odnosno ne smatraju se plaćom i ne oporezuju se, pa se na njih ne plaćaju doprinosi, porez i prirez. Dar djetetu do 15 godina starosti neoporeziv je do 600 kuna.

Znatan dio primanja radnika u prosincu svake godine čine isplate za prigodna darivanja. Poslodavci prigodno daruju svoje radnike najčešće uoči božićnih i novogodišnjih blagdana. Radnicima se isplaćuju novčani iznosi i daruju darovi u naravi, a njihovoj djeci osiguravaju se darovi ili novčane nagrade. Prema podacima s kojima raspolaže Fina 2007. na ime božićnica, uskrsnica, darova djeci i slično do neoporezivih iznosa isplaćeno je ukupno 747,1 milijun kuna. Najveći dio tih isplata, 72 posto, odnosi se na isplate u prosincu 2007. kad se najčešće isplaćuju božićnice i darovi djeci. U prosincu 2007. za božićnice radnicima, darove djeci i slično do neoporezivih iznosa isplaćeno je 535 milijuna kuna.

Za djecu neoporezivo
Znatan broj pravnih osoba neoporezivi iznos iskoristi tijekom godine za neke druge svrhe tako da božićnicu ili dio božićnice isplaćuje kao plaću. Božićnica isplaćena kao plaća u statističkim izvještajima ne iskazuje se posebno tako da Fina ne raspolaže podatkom o ukupnim sredstvima isplaćenim za božićnice i darove djeci. U 2008. godini radnicima će se isplaćivati božićnica, nagrade i bonusi, a njihovoj djeci darovi ili novčane nagrade prigodom Svetog Nikole. Budući da je potrebna štednja na svim razinama, tako i ove isplate treba svesti u realne financijske i materijalne okvire isplatitelja. Poslodavci imaju obvezu isplatiti božićnicu i dar djetetu ako je ta obveza uređena nekim od izvora radnog prava. Pravo radnika na isplate prigodnih nagrada božićnica, godišnjih nagrada, darova djeci i drugih oblika darivanja uređeno je nekim od izvora radnog prava: ugovorom o radu koji su sklopili poslodavac i radnik, pravilnikom o radu, odnosno sporazumom ili kolektivnim ugovorom koji obvezuje poslodavca. Ako nijednim od navedenih normativnih akata nije utvrđena obveza poslodavca da izvrši dodatne isplate plaća, božićnica, nagrada ili darivanja radnika, poslodavac nema na to obvezu. Ako poslodavac ima sredstava i želi te isplate izvršiti, on to može učiniti donošenjem posebnih odluka njegovih nadležnih organa, ako ne postoje ograničenja u posebnim propisima. Prema Pravilniku o porezu na dohodak, isplate prigodnih nagrada do 2500 kn godišnje (božićnica, naknada za godišnji odmor i slično) ne smatraju se primicima od nesamostalnog rada, odnosno ne smatraju se plaćom i ne oporezuju se, pa se na njih ne plaćaju doprinosi, porez i prirez. Dar djetetu do 15 godina starosti neoporeziv je do 600 kuna.

Vladine odluke
Isplatu prigodne nagrade – božićnice zaposlenima kod poduzetnika, kako u privatnom tako i u državnom sektoru, privređivanja u 2007. temeljila su na sklopljenim kolektivnim ugovorima, pravilnicima o radu, sporazumima, ugovorima o radu te na temelju pojedinačne odluke nadležnog organa. Poduzetnici čiji kapital je u privatnom i pretežito privatnom vlasništvu u 2008. nemaju administrativnog ograničenja glede visine sredstava koja se mogu zaposlenicima isplatiti kao prigodne nagrade – božićnice. Iako u državnom sektoru u 2008. također nema izravnog administrativnog ograničenja tih isplata, ipak poduzetnici u trgovačkim društvima i javnim poduzećima u državnom i pretežito državnom vlasništvu moraju računati na Vladine odlike i zaključke, na osigurana sredstva za te namjene, na odluke svojih upravnih odbora te na globalnu politiku plaća u 2008. godini. U Republici Hrvatskoj zaključeno je i sklopljeno više kolektivnih ugovora koji se smatraju ugovorima djelatnosti, odnosno ugovorima grane, tj. područja. Nadalje, znatan je broj i otprije zaključenih kolektivnih ugovora državnih javnih poduzeća i velikih kompanija. U kolektivnim ugovorima koji su zaključeni na nivou javnih poduzeća, velikih kompanija, odnosno na nivou trgovačkih društava, isplata prigodnih nagrada uglavnom je definirana kao pravo, uvjetno pravo ili samo kao mogućnost radnika na taj vid primanja, i to do različitih iznosa, kako u kojem trgovačkom društvu, odnosno poduzeću. Primjerice, kolektivnim ugovorom u javnim poduzećima Hrvatska elektroprivreda i Hrvatske pošte određen je iznos od najmanje 1000 kn, HT-u i HŽ-u 2500 kn neto, Ini 2200 kn neto, Zagrebačkoj banci i Hrvatskoj lutriji najmanje 1500 kn, Hrvatskim cestama maksimalno do neoporezivog iznosa te dar u naravi do neoporezivog iznosa do 600 kn, Hrvatskim autocestama u iznosu od 1000 kn, Hrvatskim šumama božićnica i uskrsnica do neoporezivih iznosa.

Autor: Poslovni.hr
25. studeni 2008. u 20:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close