Nakon što su doznali da su hrvatski vinogradari predložili zaštitu geografskog porijekla grožđa i vina bermet, među proizvođačima iz Sremskih Karlovaca zavladala je zabrinutost jer smatraju da njima pripada pravo na zaštitu bermeta.

Najveći proizvođač
Pod naslovom “Hrvati kradu srpski bermet” novosadski Dnevnik objavio je tekst u kojem tamošnji vinogradari tvrde da su oni zatražili zaštitu geografskog porijekla bermeta još 2006. godine prilikom osnivanja Vinogradarske zadruge proizvođača grožđa i vina s područja Fruške gore. Vinogradari s područja Sremskih Karlovaca, tvrdi Dnevnik, do 14. lipnja mogu uložiti prigovor na potez vinogradara iz Samobora. Ako to ne učine, izgubit će “bitku sa Samoborcima” pa im nakon toga preostaje jedino da zaštite tzv. uži modalitet bermeta. Samoborac Toni Filipec, najveći proizvođač bermeta u Hrvatskoj, naslijedio je obiteljsku tradiciju proizvodnje. Kaže da je svoj bermet zaštitio, ali da se, koliko zna, bermet kao generički pojam ne može zaštititi. Može se samo zaštititi srijemski, karlovački ili samoborski bermet, dodaje on. Filipec godišnje proizvode nekoliko tisuća litara tog pića. Osim njega u Samoboru ga radi još nekoliko proizvođača. Bermet se nalazi na popisu “Tradicionalnih izraza za vino” koju je donijelo Ministarstvo poljoprivrede prema propisima EU 2007. godine. Na popisu su još prošek, opolo, plavac, mlado vino portugizac i dingač. Bermet se radi prema recepturi koju su osmislili samoborski apotekari oko 1750. godine kao lijek za želudac, dok je njegova veća komercijalizacija počela prije dvadesetak godina.

Kasne s prijavom
Sremski vinogradari priznaju da kasne, ali se zato prikupljaju podaci po arhivima kako bi dokazali da njima pripada pravo na zaštitu geografskog porijekla bermeta.

Brendiranje

Geografsko porijeklo
Za argumentaciju sremski vinogradari navode da je srpsko ministarstvo poljoprivrede 2006. godine financiralo izradu elaborata o zaštiti geografskog porijekla aromatiziranog vina bermet iz fruškogorskog vinogorja.

Posebne boce
Američka fondacija za razvoj ADF i tadašnji njemački GTZ bili su se spremni uključiti u brendiranje tog proizvoda, tvrde vinogradari iz Sremskih Karlovaca. Te dvije institucije bile su spremne financirati proizvodnju posebnih boca za bermet, odnosno opremanje prostorija za rad zadruge.

Napravljen i elaborat
Navodi se kako je elaborat bio izrađen te da je njemački GTZ ispunio svoj dio dogovora i uložio sredstva u opremanje vinoteke u središtu Sremskih Karlovaca gdje je bilo sjedište zadruge.

Neslavan kraj
Međutim, ADF se povukao iz tog aranžmana, pa je i zadruga nestala.

Digitalna revolucija

Domaća aplikacija koja olakšava svakodnevno upravljanje novcem

Umjetna inteligencija

AI alati dostupni svima ulaganje su u gospodarski i društveni napredak