Kada je donošen Vladin proljetni paket antiinflacijskih mjera, jedan od apela poslodavaca ostao je neispunjen – da se u ublažavanje tereta rasta cijena energije uključi i problem tehnoloških para. Taj je zahtjev Hrvatske udruge poslodavaca još iz 2022. ostao ignoriran, no jučer je Vlada konačno reagirala i pronašla rješenje kojim će zadovoljiti taj problem.

Malo ih je, ali…

Izmjenom uredbe za otklanjanje poremećaja na domaćem tržištu energije, omogućeno je da opskrbljivači koji su dio HEP Grupe imaju pravo na nadoknadu razlike ugovorene i maksimalne cijene u ugovorima u kategoriji poduzetništvo, te se istodobno tom uredbom rješava problem visoke cijene tehnološke pare poduzetnicima koja je u prošloj godini porasla s 34 na 180 eura po toni.

Slučaj je to koji opterećuje zapravo mali broj tvrtki, ali onih koje se smatra perjanicama u svojim proizvodnim sektorima, od farmaceutskog lidera Plive, koja je i među proizvođačima najveći potrošač tehnoloških para u Hrvatskoj, Zagrebačke pivovare, Ine i Ina-Maziva, Fortenovinih tvrtki Ledo i Belje plus, Atlantic Cedevite, osječkog Prvog piva 1664, Chromos Boja i lakova, te Saponije, Labuda i Žita.

Iz tih su tvrtki uporno upozoravali na ekstreman skok ovog troška, no u Vladi je prevladao stav da to nije slučaj kojeg je potrebno uključiti u mjere obuzdavanja rasta troškova i narušavanja konkurentnosti, upravo zbog činjenice da su posrijedi poznate i uspješne tvrtke, koje i u uvjetima kriza uspješno posluju. Samo je, naime, jedna (osječka pivovara) prošlu godinu zaključila s gubitkom, a sve ostale poslovale su pozitivno. Štoviše, neke su zbog dobrih rezultata državi morale platiti i tzv. porez na ekstra profit.

U HUP-u, čije su neke od ovih tvrtki članice, nisu odustajali, slali su zahtjeve, nudili rješenja i tražili prostor kako da se problem riješi u okviru mogućnosti koje daje europska regulativa. Činjenica je, što je vidljivo i iz Vladine odluke, da domaći industrijski proizvođači nemaju mogućnost promjene opskrbljivača toplinskom energijom, jer je HEP jedini koji djeluje na hrvatskom tržištu, te da i u slučaju kada bi opskrbu ugovorili na inozemnom tržištu, nema mogućnosti transporta jer ne postoji dobavni pravac. Jedina toplinska mreža je ona HEP-Toplinarstva.

U Vladinoj odluci navode se i podaci koji su prikupljeni od poduzetnika. Po njima je prosječna cijena isporuke tehnološke pare tržišno određena za 12 poduzetnika i do listopada prošle godine iznosila je 34,21 euro po toni, što je uključivalo i naknadu za distribuciju. U listopadu je cijena porasla na 181,76 eura po toni, odnosno u prosjeku im je porast cijene bio za 531%. Temeljem ostvarene potrošnje, procijenjeno je da razlika povećanja cijene od listopada 2022. do rujna ove godine za spomenutih 12 kompanija iznosi više od 16,55 milijuna eura, odlukom Vlade pokrit će se 70% iznosa, odnosno 11,59 milijuna eura.

U okviru donošenja odluke istaknuto je i da se korištenjem tehnološke pare, koje se isporučuju isključivo potrošačima za proizvodne procese, omogućuje i funkcioniranje sustava toplinarstva u centralnim toplinskim sustavima Zagreba, Osijeka i Siska, odnosno da bi se bez ovih potrošača cijena toplinske energije prelila na manje kupce, prvenstveno kućanstva. Nije spominjano, no neke od tvrtki zbog ekstremne cijene posegnule su i za drugim izvorima energije, spominjao se i mazut.

“Pozdravljamo odluku Vlade koja je uvažila prijedlog i argumente HUP-a te je zaštitila domaće proizvođače. Konkurentnost bitnog dijela domaće prerađivačke industrije bila je značajno ugrožena zbog radikalnog porasta cijene primarnog proizvodnog energenta koji jedini nije bio obuhvaćen ranijim mjerama Vlade. Djelomičnim umanjenjem cijene energenata, ublažene su posljedice energetske krize te je ujednačen pristup gospodarstvu u cijelosti”, poručili su iz HUP-a, zahvalivši joj što je pokazala razumijevanje za poduzetnike.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost