Ovogodišnja kampanja šećerne repe započela je nešto ranije nego je uobičajeno u županjskoj i osiječkoj šećerani, početkom rujna, no u virovitičkoj će šećerani Viro ona startati tek početkom listopada. Takvu odluku Virovitičani pojašnjavaju nastojanjem da se kišom donekle ublaže negativni efekti vremenskih ovoljetnih suša na repi. Unatoč izuzetno sušnom srpnju i kolovozu, najnovije procjene pokazuju da će urod slatkog korijena biti između 10 i 15 posto slabiji nego lani. Prve su procjene ukazivale na puno dramatičniji pad i za trećinu. Dodatno ublažava situaciju i činjenica da je ove godine posijano 8 posto više hektara pod repom, pa će proizvodnja šećera na koncu ipak biti neznatno manja nego lani. Kampanja će u šećeranama trajati do u prosjeku 100 dana, a očekuje se da će tri šećerane proizvesti ukupno 230 do 240 tisuća tona šećera, od čega će glavnina biti plasirana na tržištu Europske unije. Prema informacijama iz šećerana, sav šećer namijenjen za inozemna tržišta već je ugovoren, a dio i avansno plaćen. U šećeranama ističu i da je nastavljena praksa prodaje šećera velikim europskim proizvođačima šećera (P&L, Eurosugar, Agrana), u skladu s kako kažu “europskom tradicijom da proizvođači u toj branši nisu konkurencija, već su to trgovci”. Očekivano, šećerane su objavile i da će od sljedeće godine proizvođačima repe plaćati za 15 posto manje, odnosno 220 kuna po toni, a takav potez pravdaju prilikama uzrokovanima reformom tržišta šećera u Europskoj uniji. Budući da u EU cijene šećera padaju za gotovo 10 posto, hrvatske šećerane su procijenile da i same moraju reagirati kako bi očuvale konkurentnost na glavnom izvoznom tržištu. A budući da šećerna repa u kalkulaciji kilograma šećera participira oko 60 posto, promjenu cijene smatraju nužnim potezom. Tu razliku, priželjkuju u šećeranama, eventualno bi se moglo nadomjestiti povećanjem državnih poticaja, budući da je proizvodnja šećerne repe daleko zahtjevnija u odnosu na sve druge kulture.
Početak kampanje u šećeranama u pravilu znači usmjeravanje sve pažnje na proizvodni proces, no ove godine šećerane intenzivno promišljaju i daljnje razvojne korake. U tijeku je, naime, izrada studije isplativosti za tvornicu bioetanola, za koju je angažiran tim stručnjaka na Ekonomskom institutu Zagreb, a tehničko-tehnološka studija već je napravljena. Poznato je i da bi se tvornica sagradila na lokaciji u Županji, obzirom da je Sladorana nedavno kupila po cijeni od 2 milijuna kuna zemljište neposredno uz tvornicu, pa bi se dio infrastrukture županjske šećerane mogao koristiti u tu svrhu. Vlasnički, pak, tvornica bioetanola bila bi u jednakim udjelima podijeljena između sve tri hrvatske šećerane. Prednost tako osmišljenog koncepta tvornice bioetanola je i u činjenici da bi većinu sirovina osiguravale upravo same šećerane iz svojih nus proizvoda, što znači da takva tvornica ne bi bila ovisna o cijenama žitarica. Prema prvim procjenama, radilo bi se o investiciji vrijednoj 100 milijuna eura, a kapacitet tvornice bio bi 150 tisuća tona, što bi u cijelosti zadovoljilo potrebe Hrvatske koje će morati zadovoljiti prema EU normama nakon 2009. godine, u visini od 5,7 posto ukupne potrošnje benzina. Izgradnja tvornice trajala bi 18 mjeseci, što znači da bi Hrvatska nakon stupanja na snagu EU uredbe o obveznih 5,7 posto biogoriva imala i vlastitu proizvodnju.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu