Produljenje turističke sezone i razvoj Kvarnera kao aviodestinacije cilj je oživljavanja Zračne luke Rijeka na Krku, projekta koji će zaživjeti već u ovoj predsezoni.

Zahvaljujući hotelijerima koji su pokrenuli inicijativu i udružili se sa svim ostalim ključnim subjektima koji su zaduženi za razvoj turizma, u 2011. će na Krk zrakoplovom doputovati turisti s brojnih emitivnih tržišta važnih za razvoj destinacije, poput britanskog i skandinavskog, ali i rumunjskog, izraelskog i njemačkog. Inicijativi za oživljavanje aerodroma na Krku, koju je pokrenula tvrtka Liburnia Riviera Hoteli, pridružile su se i brojne druge hotelske kuće na Kvarneru među kojima su rapski Imperijal, Hoteli Jadranka, Hoteli Baška, ali i Primorsko-goranska županija, Turistička zajednica županije, županijska Komora HGK te turističke agencije. Na čelo radne skupine koja je osnovana na razini Turističke zajednice postavljen je Kristijan Staničić, predsjednik Uprave LRH-a. “Ideja za oživljavanje zračne luke na Krku vrlo je stara i bilo je puno pokušaja da se ostvari, stoga mi je vrlo drago da smo konačno u tome uspjeli. Cilj nam je povećati promet u čarter-letovima, ali i linijski promet pojedinih aviokompanija koje zanima povezivanja Kvarnera s potencijalnim emitivnim tržištima. Smatramo da na Kvarneru možemo produžiti turističku sezonu”, ističe Staničić, koji je ključne kontakte s budućim partnerima ostvario na turističkim sajmovima održanim u proteklom razdoblju, prije svega najvećim turističkim burzama u Londonu i Berlinu.

U 2011., počevši od predsezone, na Krk će slijetati avioni iz Londona, Bukurešta, Stockholma, Moskve, Tel Aviva, Vilniusa, Stuttgarta, Innsbrucka, a u tijeku su pregovori za dodatne destinacije u sjevernoj Njemačkoj, Francuskoj, Rusiji i Velikoj Britaniji. Program letenja dobrim dijelom već je definiran i može se vidjeti na web-stranicama Zračne luke Rijeka, a već se aktivno radi i na programu za 2012. godinu. Sudionici projekta iskoristit će u ovoj godini i sredstva države za udružene tržišne aktivnosti s ukupnim iznosom od 4,3 milijuna kuna. Novac koji po pola ulažu država i privatni sektor odlična je podloga koja će učvrstiti projekt, tvrdi Kristijan Staničić. “Nadam se da će ovo postati dobar primjer u budućim projektima upravljanja destinacijom, u kojima je važno da inicijativa dođe upravo od ključnih igrača”, zaključuje Staničić.