Najavljeno – potvrđeno, a i dionica je odmah živnula: u praksi su brzo potvrdu dobile najave predsjednika Uprave Varteksa Tomislava Babića da će problem s likvidnošću koji se ljetos svalio na radnike kroz djelomično neisplaćene plaće za srpanj Uprava sanirati iz prodaje neaktivne imovine. Varaždinska tvrtka iz ove krize spretno izlazi putem kupoprodajne transakcije sa Sparom. Prema Upravi, ugovor o prodaji dijela neaktivnih nekretnina omogućuje im povećanje likvidnosti, a prioriteti su isplata plaća i nabavka sirovina da bi povećali kapacitet proizvodnje. Poslije obavijesti na Zagrebačkoj burzi o zaključenoj transakciji tržište je ovaj potez honoriralo kroz cijenu dionice koja je za oko 20% porasla, uz mogući dodatni faktor jer je tvrtka proteklo razdoblje izdržala bez blokade računa.

Prema Babiću na domaćem tržištu Varteksu prodaja vlastitih proizvoda kontinuirano raste što potvrđuje da dugoročna perspektiva kompanije nije ugrožena. Varteks je u tri godine nakon dobivanja nove vlasničke strukture, tvrdi, ponovno ojačao tržišnu poziciju i ima jasan plan rasta i razvoja poslovanja, a prodajom neaktivnih nekretnina riješit će dio dugova iz prošlosti, racionalizirati i modernizirati poslovanje, te omogućiti revitalizaciju dijela Varaždina u kojem su ovi pogoni. Dok se Sparu kao trgovačkom lancu poslovanje u Varaždinu očito unapređuje, proizvodna tvrtka izborila se za opstanak modelom koji se pokazuje u krizi kao realno rješenje, prodajom nekretnina koje nisu u funkciji i koje bi bez utega krize bile moguće odgovarajuće rješenje za mogući ciklus investicija.

Kako je Poslovni dnevnik pisao, Varteks je u lipnju zaključio predugovor o kupoprodaji zemljišta, a prema tadašnjim javnim podacima, kao i danas, posrijedi je cijena veće vrijednosti od zabilježene u poslovnim knjigama Varteksa. Adresa Zagrebačka 94 u Varaždinu čini se da je još veliki kompleks iz sastava Varteksa, a obuhvaća i nešto više od prodanih 47.000 m2 na koje nakon što je očišćeno useljava Spar. Teren za spasonosnu transakciju pripremljen je navodno u razdoblju prije korona krize kroz parcelaciju zemljišta. Radnici su pokazali veliko povjerenje pa i u situaciji u kojoj su se početkom godine odlučili samoorganizirati kroz svoj nezavisni sindikat s predstavnikom u Nadzornom odboru predsjednice Radničkog vijeća Božice Čiček-Mutavdžić. Upadanjem u nelikvidnost Varteks je slovio, prema sindikalnim izvorima, kao jedini slučaj nemogućnosti uredne isplate plaće, tj. tekstilci su relativno dobro osigurali pitanje likvidnosti i isplaćuju plaće ispod hrvatskog prosjeka, maksimalno 10% više od minimalca. Računa se da je danas oko 20.000 radnika u branši tekstila, obuće i kože, s tim da ih je oko 12.000 u odjevnoj industriji (900 u varaždinskom brendu). Prema predsjedniku Sindikata tekstila, obuće, kože i gume Nenadu Lečeku, u sektoru u predstojećem razdoblju dolazi pod račun korona, odnosno naplata negativnih posljedica koje ima na poslovanje tekstilaca, pa i onih u EU.

“Veliki brendovi će opstati, jer su imali velike prihode iz prijašnjih godina, ali su smanjili narudžbe za proizvodnju. Prve grube projekcije govore o 20% radnika koji bi mogli ostati bez posla, ali nakon toga nadamo se i pozitivnim kretanjima u vidu povratka dijela proizvodnje s Istoka u Europu. Korona je donijela problem dotoka sirovine i prijevoza s Istoka pa se nadamo da će to utjecati na povećanje broja radnih mjesta u branši”, kaže Leček.