Prvo ovogodišnje tromjesečje ohladilo je optimizam koji je potaknula statistika, bilježeći neprekinut rast izvoza tijekom cijele prošle godine. No tri mjeseca, prema riječima direktorice Centra za makroekonomske analize Hrvatske gospodarske komore Jasne Belošević-Matić, prekratko je razdoblje, s obzirom na specifičnosti robne razmjene Hrvatske, da bi se moglo konkretnije govoriti o trendovima u tom segmentu na razini godine. “Usporavanje rasta izvoza u svakom slučaju bilo je očekivano jer je izgubljen bazni efekt niske razine izvoza u 2009., koji je utjecao na visok rast u 2010. godini”, ističe Jasna Belošević-Matić.

Dodaje da je s druge strane najveći pad vrijednosti izvoza u prva tri mjeseca ove godine zabilježen u sektoru brodogradnje, izvozu naftnih derivata te izvozu plina. Brodogradnja je, prema njezinim riječima, pritom najkarakterističnija, i to zbog velikog udjela koji ima u ukupnom izvozu te zbog utjecaja na razinu ukupnog izvoza u pojedinim razdobljima, ovisno o isporuci pojedinog broda. No upravo u toj činjenici analitičari se najviše i pribojavaju daljnjih pokazatelja za hrvatski izvoz jer se “velikoj” brodogradnji zbog globalne gospodarske krize i procesa privatizacije i restrukturiranja koji istodobno prolazi drastično počinje smanjivati broj isporuka, a većina ih je ostala i bez ugovorenih novih brodova.S druge strane šefica HGK-ova Centra za makroekonomske analize ističe i kako nisu jasni razlozi smanjenja izvoza naftnih derivata, kao ni tržišta na kojemu je do toga došlo. No napominje kako se i moglo očekivati da će s privatizacijom i rastom proizvodnje naftnih derivata, odnosno ulaskom Gazproma u Naftnu industriju Srbije te prodajom rafinerije u Banjoj Luci i Rafinerije ulja u Modriči ruskom NaftegazlnKoru, doći i do veće konkurencije u regiji te slijedom toga i do pada izvoza na ta važna tržišta. Što se plina tiče, ona drži da za nas pad izvoza u tom segmentu i ne mora nužno biti negativan. Hrvatska domaćom proizvodnjom plina ne zadovoljava vlastite potrebe, a izvozni ugovori su relativno nepovoljni, poentira Jasna Belošević-Matić. Analizirajući plasman ostalih proizvoda, zaključuje kako je vidljiv spomenuti efekt baze i povećan broj proizvoda kod kojih se bilježi međugodišnji pad vrijednosti izvoza. Ipak, kod nekih se djelatnosti, poput kemijske industrije, proizvodnje metala te proizvodnje strojeva i uređaja i dalje bilježi velik rast izvoza. Stoga je, kaže naša sugovornica, teško općenito govoriti o kretanjima izvoza, pa i o procjenama o budućim kretanjima. Ipak, u HGK-u procjenjuju da će na razini cijele godine doći do blagog rasta vrijednosti izvoza, a naravno i rasta uvoza, te logično i rasta robnog deficita. Što se djelatnosti tiče, ne očekuju se, međutim, veće promjene koje će bilo kojoj otvoriti prostor za veći iskorak na iznozemnim tržištima.

“Hrvatska proizvodnja je u svim djelatnostima jednostavno premala da bi izvoz znatnije diktirali svjetski trendovi, osim u slučaju globalnih poremećaja u robnoj razmjeni poput onoga izazvanog posljednjom globalnom krizom”, poručuje Jasna Belošević-Matić, napominjući kako većina dovoljno kvalitetnih, inovativnih i cjenovno konkurentnih proizvoda može naći svoje tržište, a s obzirom na aktualna kretanja i proizvodne potencijale, ipak ističe potencijal proizvodnje hrane, osobito ekološki uzgojene, kao i izvoz vode. I drugi analitičari ocjenjuju da će izvoz do kraja godine ipak biti nešto veći nego lani, ali će, upozoravaju primjerice u RBA, pozitivan neto efekt snažnijeg rasta izvoza od uvoza ove godine biti manje izražen nego lani jer će se razlika između rasta izvoza i uvoza smanjivati.Gledaju li se podaci Državnog zavoda za statistiku, u prvom tromjesečju kao jedino “uspješno” tržište bile su zemlje Cefte, u koje je hrvatski izvoz povećan za 12,7 posto. Tomu je najviše pridonio izvoz u BiH, u odnosu na isto lanjsko razdoblje više od 22 posto, ali rast je ostvaren i u plasmanu u većini ostalih članica te asocijacije. Pad se u prvom tromjesečju ostvaruje u odnosima prema SAD-u, ali i EU na koju hrvatska plasira većinu svojih proizvoda. Pritom je najsnažniji pad ostvaren na talijanskom tržištu, čak 20 posto, dok je u Njemačkoj, koja u prvom tromjesečju bilježi snažan rast robne razmjene, i Hrvatska uspjela povećati plasman za 10 posto. U HGK poručuju da je uz tradicionalnu orijentaciju na regionalno tržište te otvaranje novih bitno za Hrvatsku zadržati i povećati izvoz na tržište EU, posebno u kontekstu očekivanog ulaska u tu asocijaciju.