Dobavljači više ne žele dati robu na odgodu, djelatnici su već počeli tražiti novo zaposlenje, a i moramo se dodatno zaduživati da bi avansno dobili robu kako bi mogli nastaviti proizvodnju. Posljedice koje već danas osjete proizvođači plastičnih vrećica zbog najave ministrice zaštite okoliša i prirode Mirele Holy da će se uvesti naknada na sve plastične vrećice od najmanje dvije kune, izložio je Dragutin Drčić, vlasnik tvrtke Optiplast iz Siska.

Uvođenje naknade ugrozit će poslovanje pedesetak tvrtki koje se bave proizvodnjom plastičnih vrećica te 3000 radnih mjesta, povećat će uvoz, otvoriti mogućnosti za crno tržište i sivu ekonomiju, te istovremeno usmjeriti potrošače na rješenja koja su znatno ekološki nepovoljnija, upozorio je je Drčić na jučerašnjoj konferenciji, na kojoj su predstavljene sve negativnosti mogućeg uvođenja naknade.Želimir Feitl, predsjednik Udruženja za plastiku i gumu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, rekao je da izvoz domaćih proizvođača plastičnih vrećica iznosi 25,4 milijuna dolara dok uvoz iznosi 15,5 milijuna dolara i uglavnom se odnosi na uvoz preko stranih trgovačkih lanaca. Napomenuo je i činjenicu da proizvođači već plaćaju naknadu na plastične vrećice u iznosu od 1500 kuna po toni. “Naknada od dvije kune prouzročit će gašenje te proizvodnje te će dovesti do diskriminacije plastičnih vrećica u korist papirnatih i platnenih”, istaknuo je Feitl.Plastične vrećice proizvode se od ekološki najčišćeg materijala te su sto posto ponovno upotrebljive. Zašto se onda napada njihova proizvodnja, zapitao se Vladimir Ferdelji, predsjednik HUM-CROMA. “Zbog svoje teške razgradivosti proglašene su zagađivačem, što opet otkriva ljudsko ponašanje, a upravo ih to čini ekološki neprihvatljivima. Čudno je uvoditi naknadu na proizvod zbog ljudskog ponašanja”, rekao je Ferdelji. Zaključio je da je ova mjera očigledno u interesu proizvođača tekstila i papira, kojih, znakovito, u Hrvatskoj nema, naglasio je i dodao da se ovim propagiraju uvozni lobiji. Romeo Deša, direktor proizvodnje tvrtke Dina s Krka, ovu je najavu nazvao je tsunamijem zbog kojeg se prvi put okupio ovako velik broj proizvođača. Istaknuo je kako će povećana naknada navesti ljude da pređu na nešto jeftinije i ekološki manje prihvatljivije vrećice, što će ugroziti domaću proizvodnju.Profesor Igor Čatić iz Društva za plastiku i gumu smatra da nas zeleni teroriziraju. “Nakon što su uništili proizvodnju PVC-a u Hrvatskoj, sada žele uništiti i proizvodnju plastičnih vrećica”. Kako je objasnio, proizvodnja od četiri lipe želi se dodatno opteretiti u korist proizvodnje papirnatih vrećica za koje treba 17 puta više vode zbog kojih je emisija štetnih plinova u konačnici deset puta veća.

Ekologija

Papir štetniji od plastike
Norma 14040 – Procjena životnog utjecaja, koja razmatra utjecaj pojedinog proizvoda i materijala na okoliš, izračunala je da plastične vrećice manje opterećuju okoliš od papirnatih i platnenih. Također, mnoge studije dokazuju da se za proizvodnju i zbrinjavanje istih troši više prirodnih resursa te da se više opterećuje okoliš. U Njemačkoj je pak izrađena studija koja je izračunala da bi se potrošnja energije povećala za 108%, proizvodni troškovi porasli bi za 128%, te bi se masa ambalaže povećala za 291%, u slučaju zabrane plastičnih vrećica.