Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Utrostručena proizvodnja smrznutog voća

Autor: Ivor Fuka,VLM
24. svibanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —

U većini kategorija smrznute hrane prošle godine proizvodnja je, unatoč recesiji, bitno porasla u odnosu na godinu prije

Još u davnim vremenima, negdje u mezolitiku, dok je čovjek živio od lova, shvatio je da njegov ulov dulje traje ako ga se čuva na hladnijim mjestima. Gotovo deset tisuća godina kasnije ljudski život bez zamrzivača postao je nezamisliv, a ponuda smrznutih namirnica veća je nego ikada prije. Podatak o broju smrznutih proizvoda koji se nalaze na tržištu zasigurno bi danas ugodno iznenadio američkog inovatora Clarenca Birdseyea. Naime, njega se smatra odgovornim za utemeljenje moderne metode zamrzavanja hrane, koju je počeo razvijati 1930. godine.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Njegov postupak brzog zamrzavanja, kojim se ne gubi izvorni okus hrane, u međuvremenu je postao milijunski biznis, čiji će nositelji danas reći kako smrznuta hrana nipošto nije inferiorna svježim namirnicama. Dodat će i da su unatoč smrzavanju očuvani svi vrijedni sastojci namirnica, kao i to da zahvaljujući zamrzavanju danas imamo priliku izvan sezone jesti sezonsko voće i povrće. Potrošnja takvih proizvoda u Hrvatskoj je u porastu, kao i proizvodnja, o čemu najbolje svjedoče podaci Hrvatske gospodarske komore (HGK). Proizvodnja u većini kategorija smrznute hrane 2010. godine, unatoč recesiji, u odnosu na godinu prije bitno je porasla. Posebno se to odnosi na smrznutu ribu, čija je proizvodnja za godinu dana gotovo udvostručena. Dok je 2009. godine proizvedeno 1179 tona smrznute ribe, lani se ta količina popela na 2140 tona. S druge strane proizvodnja slatkovodne ribe se ponešto smanjila sa 78, na 68 tona, kao i smrznuti riblji štapići sa 912 na 903 tone. Najveći bum u proizvodnji u Hrvatskoj je doživjelo smrznuto voće. Naime, 2009. domaći proizvođači na tržište su “izbacili” 227 tona, a prošle je godine ta količina porasla na čak 651 tonu. Također je proizvodnja smrznutog mesa peradi u porastu, dok je sladoled 2010. godine zabilježio lagani pad, od otprilike dva posto.

Još u davnim vremenima, negdje u mezolitiku, dok je čovjek živio od lova, shvatio je da njegov ulov dulje traje ako ga se čuva na hladnijim mjestima. Gotovo deset tisuća godina kasnije ljudski život bez zamrzivača postao je nezamisliv, a ponuda smrznutih namirnica veća je nego ikada prije. Podatak o broju smrznutih proizvoda koji se nalaze na tržištu zasigurno bi danas ugodno iznenadio američkog inovatora Clarenca Birdseyea. Naime, njega se smatra odgovornim za utemeljenje moderne metode zamrzavanja hrane, koju je počeo razvijati 1930. godine.

Njegov postupak brzog zamrzavanja, kojim se ne gubi izvorni okus hrane, u međuvremenu je postao milijunski biznis, čiji će nositelji danas reći kako smrznuta hrana nipošto nije inferiorna svježim namirnicama. Dodat će i da su unatoč smrzavanju očuvani svi vrijedni sastojci namirnica, kao i to da zahvaljujući zamrzavanju danas imamo priliku izvan sezone jesti sezonsko voće i povrće. Potrošnja takvih proizvoda u Hrvatskoj je u porastu, kao i proizvodnja, o čemu najbolje svjedoče podaci Hrvatske gospodarske komore (HGK). Proizvodnja u većini kategorija smrznute hrane 2010. godine, unatoč recesiji, u odnosu na godinu prije bitno je porasla. Posebno se to odnosi na smrznutu ribu, čija je proizvodnja za godinu dana gotovo udvostručena. Dok je 2009. godine proizvedeno 1179 tona smrznute ribe, lani se ta količina popela na 2140 tona. S druge strane proizvodnja slatkovodne ribe se ponešto smanjila sa 78, na 68 tona, kao i smrznuti riblji štapići sa 912 na 903 tone. Najveći bum u proizvodnji u Hrvatskoj je doživjelo smrznuto voće. Naime, 2009. domaći proizvođači na tržište su “izbacili” 227 tona, a prošle je godine ta količina porasla na čak 651 tonu. Također je proizvodnja smrznutog mesa peradi u porastu, dok je sladoled 2010. godine zabilježio lagani pad, od otprilike dva posto.

Ledo je lider
Na domaćem tržištu sladoleda i većine kategorija smrznute hrane niz godina Ledo drži vodeću poziciju. Brojke koje navode u toj tvrtki i više su nego impresivne. “Prošle smo godine imali udio od 81 posto na tržištu sladoleda, prema podacima Državnog zavoda za statistiku i našim internim istraživanjima. Prema podacima MEMRB IRI panela trgovine, na tržištu povrća i voća naša je zastupljenost lani bila oko 70 posto, na tržištu ribe 67 posto, tijesta 63 posto, dok je tržišni udjel Leda, što se tiče brzih jela i pizza, iznosio 65 posto”, rekla nam je Kristina Marić iz ureda predsjednika Uprave Agrokora, koncerna pod čijom je upravom Ledo. U toj tvrtki smatraju da je jedan od važnijih preduvjeta za zadržavanje ove čelne pozicije inovativnost u asortimanu i kontinuirano udovoljavanje potrebama potrošača, a to čine stalnim razvojem novih proizvoda. Ove godine u maloprodaju će lansirati čak tridesetak proizvoda od čega većina otpada na sezonsku poslasticu – nove sladolede. Posebno će istaknuti King Truffles, dvostruki sladoled s dvostrukim preljevom, i Tortu na štapiću, za koju u Agrokoru tvrde da je prva sladoledna torta na štapiću. Što se tiče ostalih proizvoda, u prodaju će Ledo pustiti i po mnogima “kontroverznu” namirnicu – fileke kao gotovo jelo, ali i dimljenu tunu te panirane prutiće bakalara. “Svi navedeni novi proizvodi rezultat su kontinuiranog praćenja stanja na tržištu i osluškivanja zahtjeva te potreba potrošača, a inovativna rješenja i ponuda proizvoda vrhunske kvalitete rezultiraju sustavnom gradnjom i jačanjem Ledovih brendova”, zaključuje Marić. Koprivnički gigant Podravka pak u svome “smrznutom” asortimanu ima više od 300 proizvoda.

Provjerena Podravka
Riječ je o sladoledima, povrću, slasticama, pekarskim proizvodima i tjesteninama. “Najprodavaniji naši proizvodi na tržištu Hrvatske su, što se tiče asortimana zamrznutog povrća, Podravka ‘pommes frites’ od jednoga kilograma, a potom i zamrznuti grašak, kraljevski miks te špinat”, objašnjava Dijana Jendrašinkin, direktorica odnosa s javnošću u Podravki, koja će s nama podijeliti i podatak iz kojeg se može iščitati da Hrvati vole “provjerene” proizvode. Naime, najprodavaniji sladoled ove koprivničke tvrtke je onaj s okusom vanilije i čokolade. Što se tiče pozicije na tržištu, u ovoj tvrtki su nam naveli da na tržištu smrznutog povrća zauzimaju drugu poziciju, a u “sektoru” sladoleda treću poziciju. Kao i Ledo, i Podravka je iznimno zastupljena na tržištu susjedne Bosne i Hercegovine. Na domaćem tržištu smrznutoga pilećeg i purećeg mesa varaždinska Vindija je istaknuti lider. Namirnice proizvodi u tvornici Koka u Varaždinu te u Vindonu, smještenom u Slavonskom Brodu. U Vindiji su posebno ponosni na novi proizvodni pogon Koke, koji je otvoren prije dvije godine, a u koji je uloženo 137 milijuna kuna, od čega je otprilike 70 posto investirano u visoku tehnološku opremu i energetiku. Prema njihovim podacima, gotovo polovica hrvatskog izvoza mesa i mesnih prerađevina proizvedena je u Koki. “Pod okriljem robne marke Cekin proizvodimo devet različitih paniranih i pečenih pilećih proizvoda koji dolaze u smrznutim izdanjima i različitim pakiranjima poput fritesa, jako popularnih pilećih dinosaura za najmlađe, odrezaka, ćevapčića, i drugih. Od svježe zamrznutih proizvoda ista marka nudi kupcima različite mogućnosti: od cijelog pileta preko batka, zabatka i filea do usitnjenih pripravaka za juhu”, kažu u Vindiji. Njihova marka Vindon objedinjuje pureće proizvode od klasičnog, svježe zamrznutog filea od prsa do polugotovih zamrznutih jela.

Popularni Cekin
“Varaždinci” očekuju da će se rast potrošnje smrznutih proizvoda nastaviti i u budućnosti, u prvom redu, kažu, jer kupci sve više prepoznaju praktičnost, kao i sačuvanu kvalitetu te nutritivne vrijednosti smrznutih proizvoda. “Izlazimo ususret potrošačima koji zbog brojnih obveza i uopće užurbanog ritma nemaju vremena za dugu pripremu zdravih i potpunih obroka”, smatraju u Vindiji, čiji brend Cekin čak 90 posto svojih proizvoda prodaje na inozemnim tržištima, i to najvećim dijelom na tržištima EU.

Autor: Ivor Fuka,VLM
24. svibanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close