Nije dugo potrajao optimizam što ga je probudio u hrvatskom gospodarstvu nedavni službeni posjet njemačke kancelarke Angele Merkel Hrvatskoj i najava jačega investicijskog i trgovinskog povezivanja dviju prijateljskih zemlji. Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da u prvih sedam ovogodišnjih mjeseci robna razmjena dviju zemalja posustaje, uz pad našeg izvoza u Njemačku za gotovo 3 posto, a s druge strane ne ohrabruju ni naznake kretanja za drugi dio godine. Analitičari Deutsche Banka spustili su upravo prognoze rasta njemačkog BDP-a u ovoj godini s prvotnih 2 na 0,8 posto, uz procjene da će drugi dio tekuće godine biti obilježen stagnacijom. U takvim okolnostima i domaći analitičari ovih dana otvaraju prostor za pitanja oporavka i rasta izvoza roba na njemačko tržište. “S obzirom na negativna očekivanja vezana za razvijene europske zemlje, teško je očekivati da će europska ‘emerging markets’ ostati neokrznuta pa je upitno do koje mjere će izvoz u te zemlje rasti”, zaključuje Ivana Jović, analitičarka Privredne banke Zagreb, ukazujući upravo u pravcu Njemačke i mogućeg usporavanja potražnje za hrvatskim proizvodima.

Nijemci generirali izvoz
Njemačka je uz Italiju vodeći hrvatski vanjskotrgovinski partner. Prošle je godine ukupna hrvatsko-njemačka robna razmjena bila na razini 2,8 milijardi eura. Međutim, sve do početka gospodarskog usporavanja naš je izvoz u Njemačku kontinuirano bilježio porast iako odnos istodobno karakterizira i stalan visoki trgovinski deficit Hrvatske, čak i veći od samoga hrvatskog izvoza na to tržište. Ono što je specifično u robnoj razmjeni s Njemačkom jest njegova struktura. Prevladava, naime, sektor industrije u onim djelatnostima u kojima su posljednjih petnaestak godina realizirana ulaganja upravo iz Njemačke. Prema podacima Carinske uprave Republike Hrvatske, dvadesetak najvećih izvoznika u Njemačku dolaze iz sektora automobilske industrije, prerade metala, energetike i proizvodnje plastike te prehrambene i tekstilne proizvodnje. Boxmark Leather, varaždinska tvrtka specijalizirana za proizvodnju kožnatih presvlaka za najjače svjetske proizvođače automobila, vodeći je izvoznik s hrvatskog područja u Njemačku u prošloj godini, a slijede zagrebački Elektrokontakt, koji je u vlasništvu njemačkoga koncerna EGO i svjetski lider u proizvodnji regulacijskih uređaja i komponenti za električne štednjake, te šibenski “aluminijaš” TLM-TVP, zagrebački proizvođač kabela Eurocable Group te solinski Ad Plastik, specijaliziran za proizvodnju dijelova i pribora za automobilsku industriju.

Među najveće izvoznike u Njemačku probila se u kratkom vremenu i tvrtka Haix Obuća iz Međimurja, inače investicija njemačke grupacije vrijedna više od pet milijuna eura u pogon za proizvodnju zaštitne obuće za vatrogasce, vojsku i policiju. Lani je Haix izvezao obuće gotovo koliko Ina naftnih derivata u Njemačku. Društvo najvećih izvoznika još čine i Eko-Međimurje, Končar-distributivni i specijalni transformatori, Siemens te tvrtka njemačkog proizvođača dječje hrane Hippa Vivera u Glini. Sastav glavnih izvoznika objašnjava zašto se iz Hrvatske oči upiru prema najvećoj europskoj ekonomiji i drugoj svjetskoj izvoznoj sili te očekuje oporavak izvoza iz najava koje je odaslala kancelarka Merkel. Novi se susret njemačkih i hrvatskih gospodarstvenika najavljuje za kraj godine, a novi investicijski val u Hrvatsku, posebice nakon što postane punopravni član EU, kada se otvore i europski strukturni fondovi.

Industrijska ulaganja
Samo povećanje izvoza, ocjenjuju i u Centru za makroekonomske analize HGK, trebalo bi se ostvarivati s pomoću industrijskih kooperacija i partnerstava gdje se traže industrijska ulaganja njemačkih velikih i srednjih tvrtki. Stoga ističu pozitivne primjere u elektroindustriji (Siemens), kemijskoj industriji (Bayer), strojogradnji (ThyssenKrup), proizvodnji stakla (Schot), proizvodnji plina (Messer Griesheim – Air Liquide), proizvodnji strojeva za industriju papira i kartona (BHS Corrugated) te u proizvodnji hidrauličnih presa za automobilsku (Harburg-Freudenberger) i prehrambenu industriju (Hipp, Meggle…). Dodatni prostor za jačanje suradnje i trgovinskih odnosa s Njemačkom u Hrvatskoj gospodarskoj komori vide u unapređenju poslovanja sa sjevernim dijelom Njemačke. Polazeći od činjenice da su njemačke “greenfield” investicije i dosad rezultirale povećanjem našeg izvoza u Njemačku, velik potencijal u tom smislu analitičari HGK-a naglašavaju još u sektoru energetike, osobito u području distribucije plina i proizvodnje električne energije.

Prilika u visokoj tehnologiji

Mogućnost poboljšanja suradnje i izvoza u HGK-u vide i u područjima visokih tehnologija, i to optičke i informacijske tehnologije, a kako je Njemačka važan korisnik hrvatskih usluga u sektoru građevinarstva i montažnih radova, gdje je već tradicionalno angažirano oko 140 hrvatskih kompanija, od Ingre, Đuro Đaković Montaže preko Dalekovoda, Viadukta do Tehnomonta, u HGK drže da su izgledni i zajednički nastupi na trećim tržištima.

promo

Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari

PRIMOPREDAJA

Dostava kakvu poznajemo ubrzano se mijenja: DHL je već krenuo