Najveći nacionalni trgovački lanac neprehrambene robe Pevex u svibnju čeka po svemu sudeći sve zanimljivija Glavna skupština dioničara: s jedne strane Uprava Pevexa s novim predsjednikom Uprave Krešimirom Bubalom, za Glavnu skupštinu društva koja je zakazana na dan 27. svibnja u prostorijama Uprave društva u Sesvetama, objavila je prijedlog odluke o upotrebi neto dobiti ostvarene u 2020. u iznosu od 199,416 milijuna kuna, od čega bi tako za isplatu dividende dioničarima društva na raspolaganju bio ukupni iznosu od 100.327.600 kuna, što predstavlja iznos dividende od 7.600 kn po dionici, no u izjavi za Poslovni dnevnik bivši predsjednik Uprave Pevexa Jurica Lovrinčević, koji osobno te preko tvrtke Dicentra drži oko 22 posto dionica Pevexa, najavljuje svoj protuprijedlog koji će, kaže, uputiti Upravi Pevexa idućeg tjedna.
.
Prema prijedlogu Pevexove Uprave, u rezerve za stjecanje vlastitih dionica rasporedio bi se iznos od cca 9,970 milijuna kuna, zatim u zadržanu dobit iznos od 89,117 milijuna kuna, dok bi za isplatu dividende dioničarima bio raspoređen ukupni iznos od navedenih 100-tinjak milijuna kuna, odnosno cca 50 posto prošlogodišnjeg iznosa neto dobiti.
S prvim prijedlogom Uprave da se isplaćuje dividenda pa onda i s protuprijedlogom, pak, koji Lovrinčević najavljuje uz pojašnjenje stajališta koje zastupa glede po njemu potrebnog zadržavanja ‘kursa’ tzv. neformalne politike dividende u iznosu od cca 75 posto neto dobiti, za dioničare će skupština čini se biti dodatno sve zanimljivija. Kako on kaže, zadnjih godina je na skupštini po izglasanom protuprijedlogu najvećih dioničara već ustanovljena navedena politika raspodjele dividende po kojoj se dioničarima raspodjeljuje oko 75% dobiti, što bi prema Lovrinčeviću budući da nema ulaganja, iznosilo 150 milijuna kuna, umjesto predloženih 100 milijuna kuna. Pritom on ukazuje i na dodatni argument, a po kojem je iz ranijeg perioda odlukom o raspodjeli dobiti na poziciji zadržane dobiti već oko 120 milijuna kuna, odnosno kako se aktualnim prijedlogom Uprave predlaže daljnji iznos od blizu 90 milijuna kuna za zadržanu odbit, kaže kako on ne vidi razlog tako visoke akumulacije na poziciji zadržane dobiti, jer bi u slučaju izglasavanja aktualnog prijedloga to značilo zadržanu dobit u ukupnom iznosu od oko 210 milijuna kuna.