Pred konferenciju Seedcamp Zagreb, koju će u lipnju održati istoimeni londonski inkubator i ulagač u ICT startupe, u Hrvatskoj se s mrtve točke pokrenula izgradnja investicijske infrastrukture za nove tehnološke kompanije. Prvo je ministar financija Slavko Linić prihvatio zajam Svjetske banke u sklopu kojeg će BICRO dobiti 10 milijuna eura za financiranje novih tehnoloških projekata.Nakon toga je Hrvatska mreža poslovnih anđela CRANE pokrenula inicijativu za osnivanje zagrebačkog ICT inkubatora i pokretanje prvog hrvatskog venture capital fonda.

Financijska injekcija
U BICRO-u kažu da imaju informacije da je Vlada dala zeleno svjetlo za zajam Svjetske banke, ali da prije završetka procedure prihvaćanja zajma ne mogu više govoriti o tome. Igor Friganović, direktor sektora za inovacije BICRO-a kaže da u Hrvatskoj postoji velik broj dobrih projekata i kvalitetnih timova.“Taj domaći inovacijski i proizvodni kapacitet u visokoj tehnologiji je već stvorio takvu apsorpcijsku moć da postoji potražnja za 25 do 30 milijuna eura ulaganja u njih godišnje i to je potencijal koji trebamo razvijati, jer kad uđemo u EU te su tvrtke najbolji kandidati za sredstva iz strukturnih fondova iz kojih ćemo samo u 2014. godini na raspolaganju imati 1,3 milijarde eura”, kaže Friganović.Mihovil Barančić, predsjednik CRANE-a kaže da je daljnji razvoj BICRA iznimno važan za hrvatsko gospodarstvo, jer će od 2014. godine postati kanal za povlačanje sredstava iz strukturnih fondova EU.“BICRO-u se javljaju projekti koji traže kapital za razvoj novih visokih tehnologija i srećom po nas takvih projekata sada ima dosta pa je dobro da im je država spremna dati priliku i da dođu do kapitala, jer kad uđemo u EU bit će kapitala, ali ako ih ne financiramo sada neće nužno biti i stručnjaka i projekata”, kaže Barančić.Dodaje da posebnu pozornost treba dati ICT projektima. No, upozorava da za njih nismo izgradili prijeko potrebnu investicijsku infrastrukturu zbog čega takve tvrtke teško dolaze do kapitala.

Pravi trenutak
Barančić kaže da je CRANE od početka godine narastao s 13 na 17 investitora i da imaju i vremena i kapitala pomoći novim tvrtkama u razvoju.“Naši su članovi poput Damira Sabola, Berislava Lopca, Saše Cvetojevića i mene već radili i kao mentori u sklopu Seedcamp konferencija i ulagali u nove projekte, ali za razvoj poticajnog investicijskog ekosistema nužno je razviti ICT inkubatore i razviti barem jedan hrvatski venture capital fond”, kaže Barančić.Pojašnjava da je Hrvatska premala da bi kao Francuska imala 30-tak mreža poslovnih anđela, ali da su u Sloveniji VC fondove radili po istom modelu kao što su kod nas stasali fondovi za gospodarsku suradnju FGS-ovi.“Smisao hrvatskih FGS-ova nije da ulažu u male, tek pokrenute visokotehnološke kompanije koje su nužne za razvoj gospodarstva, već da ulažu u postojeće srednje i velike tvrtke iz raznih industrija, a to nije rješenje za razvoj domaćeg ICT-a”, kaže Barančić.Ivo Špigel, suorganizator Seedcampa kaže da je sad trenutak da se ovakva događanja pretoče u druge projekte i čvršču investicijsku infrastrukturu za ICT tvrtke. “Sad tu priliku vide samo stranci”, zaključuje Špigel.

Seedcamp Zagreb

Dolazi 80 ulagača
Na prvi, tada nazvani Mini Seedcamp u Zagrebu javilo se svega 40 projekata, a suorganizator Ivo Špigel ove godine očekuje na velikom Seedcampu veći broj prijava s obzirom da će samo mentora biti 80 i to iz cijelog svijeta.

GIS cloud i Farmeron
Zagrebački GIS cloud i osiječki Farmeron dvije su najpotznatije hrvatske tvrtke koje su dobile prvu investiciju upravo na Seedcampu. Inače, Konferencija će se održati na Visokoj školi za primjenjeno računarstvo Algebra.