Hrvatsko telekomunikacijsko tržište nastavit će stagnirati i tijekom ove godine izjavio je u petak na regionalnoj studentskoj investitorskoj konferenciji Primarnom tržištu 2012., koju organizira Financijski klub, član vijeća Hakoma Tonko Obuljen. Lani je prema podacima sektorskog regulatora telekomunikacijsko tržište palo sa 15,45 na 13,12 milijarde kuna. Istaknuo je da je ključan razlog lanjskog i ovogodišnjeg pada tržišta veliki pritisak na cijene.

“Iako cijene telekomunikacijskih usluga u Hrvatskoj kad se usporede sa cijenama u drugim zemljama nisu velike, uz iznimku cijene međunarodnog roaminga što i tržištu i državi donosi više koristi nego štete”, kaže Obuljen. Dva najveća operatera, HT i Vipnet, lani su se usmjerili na gotovo jedini preostali brzorastući segment tržišta – internetske usluge, s dobrim rezultatom. Vipnet je kupnjom B.neta povećao udio u broju fiksnih priključaka brzog interneta s tri na 10% tržišta. HT, koji izravno drži 67% priključaka, napravio je velik iskorak s Iskonom koji sad ima 9% tržišnog udjela, kao i HT-ov najveći fiksni konkurent Optima telekom. No, tržište internetskih usluga po prvi je put prestalo rasti. Prije četiri godine to je tržište doseglo milijardu kuna, 2009. skočilo je na 1,45 milijardi kuna, a 2010. doseglo čak 1,95 milijardi kuna. Lani se pak smanjilo za četiri milijuna kuna.Obuljen je pojasnio da će ulazak Hrvatske u EU dodatno pogoditi mobilne operatere, jer će morati smanjiti cijene roaminga.

Mobilni operateri imaju i drugih problema. Lani im je po prvi put pao broj priključaka brzog interneta, a u investicijama u LTE koče ih prostorni planovi. “Država u ovom trenutku planira prodati digitalnu dividendu čime će otvoriti prostor za nove investicije, ali kako će se te investicije realizirati i što će operateri reći, ako recimo plate svaki po 200 milijuna kuna za frekvencije, i onda otkriju da u Dubrovniku ne mogu postaviti niti jednu stanicu za LTE”, pita se Obuljen.Razlog je što tamo u prostornim planovima piše da se ne smiju postavljati odašiljači za LTE ispod jadranske turističke ceste, iako cijeli Dubrovnik leži ispod nje. Dodaje da je u fiksnim komunikacijama glavni problem nevoljkost HT-a da uloži u optiku bez regulatornog praznika, jer je to navodno jako rizično ulaganje. “Studija konzultantske kuće Lator pokazala je da je povrat na gradnju optičkih FTTH priključaka u urbanim područjima, koja pokrivaju 19,6% stanovništva, samo osam godina,”, kaže Obuljen. Dodaje da je veći problem taj što je Deutsche telekom, iz Hrvatske, Mađarske i Makedonije i drugih zemalja u regiji povukao sredstva u Njemačku. Obuljen je na upit Poslovnog dnevnika potvrdio da je Hakom poslao odgovor ministru gospodarstva Radimiru Čačiću o mogućnostima investiranja u telekomunikacije, ali nije želio komentirati njegov sadržaj.