Kada se Finini podaci usporede s onima koje objavljuje regulator tržišta Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije, jasno je da nije došlo do povećanja tržišta, već do njegove konsolidacije

Pedeset najvećih telekomunikacijskih kompanija u Hrvatskoj, kako ih prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti rangira Fina, lani je ostvarilo čak tri milijarde kuna veći prihod nego godinu prije. Ukupan promet vodećih telekomunikacijskih kompanija u prošloj godini je 15,4 milijarde kuna. Usporedbe radi, 2009. godine iznosio je 12,4 milijarde kuna. No kada se ti podaci usporede s onima koje objavljuje regulator tog tržišta Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije, jasno je da nije došlo do povećanja tržišta, već do njegove konsolidacije. Najveća kompanija uvjerljivo je Hrvatski telekom koji je nizom poslovnih poteza obilježio kretanja u telekomunikacijskoj industriji u prošloj godini. HT je pripojio tvrtku kćer mobilnog operatera T-Mobile pa mu je prihod prividno skočio sa 5,3 na 8,3 milijarde kuna ili 56 posto.

Kupnja Combisa
Do tog skoka ipak u stvarnosti nije došlo jer je prihod T-Mobilea bio izražen u konsolidiranim prihodima grupe HT koji su se smanjili za 1,7 posto na 8,38 milijardi kuna. HT je ujedno i najprofitabilnija kompanija u sektoru. Lani je imo neto dobit od 1,83 milijarde kuna ili 9,5 posto manje nego godinu prije. K tomu to, HT je ušao na informatičko tržište kupnjom drugog najvećeg sistemskog integratora u Hrvatskoj tvrtke Combis iz Dubrovnika. Time je započeo konsolidaciju na informatičkom tržištu ali i izazvao val pregrupiranja u telekomunikacijskoj industriji jer je pred konkurenciju postavio visoke zahtjeve po pitanju ponude koja kombinira telekomunikacijska i informatička rješenja.

Druga najveća telekomunikacijska kompanija u Hrvatskoj je Vipnet. Mobilni operater lani je, prema Fini, smanjio prihod sa 3,6 na 3,5 milijardi kuna te operativna dobit sa 743,7 na 666,9 milijuna kuna. Slijedi ga Tele2, treći mobilni operater, koji je lani proslavio pet godina poslovanja u Hrvatskoj. Iako je imao početnih problema u tržišnom pozicioniranju te su mu čak strani analitičari predviđali da će se ugasiti ili povući s tržišta, Tele2 je lani ostvario prihod od gotovo milijardu kuna. Fina navodi da je 2009. godine imao promet od 874,5 milijuna kuna a lani 996,4 milijuna kuna. Iako je još lani poslovao s gubitkom, Tele2 se nada da će do kraja ove godine početi poslovati u plusu. Inače, kompanija je objavila da je u pet godine uložila više od tri milijarde kuna u razvoj mobilne mreže i više od milijarde kuna u razvoj brenda i bazu korisnika.

Telekomunikacijska oprema
Četvrta najveća telekomunikacijska kompanija je Optima telekom. Najveći alternativni fiksni operater često se spominje u kontekstu dugovanja koja premašuju milijardu kuna, ali ovaj operater ujedno jedini čiji se promet kreće blizu pola milijardi kuna. Optima telekom u prošloj je godini, prema Fini, imala prihod od 455,2 milijuna kuna što je blagi pad u odnosu na godinu prije kad je on bio 458,4 milijuna kuna. Slijedi ga najveći pružatelj usluga i opreme za telekomunikacijske kompanije u Hrvatskoj tvrtka Nokia Siemens Networks koja je prema podacima Fine lani zabilježila pad prihoda s 492,2 milijuna kuna na 302,9 milijuna kuna. Nokia Siemens Networks imala je operativnu dobit od jedan milijun kuna koliko je iznosila i dobit nakon oporezivanja. Ostatak popisa zauzeli su svi veći alternativni operateri, kabelski operateri i razni dobavljači opreme i usluga za telekomunikacijske kompanije pa čak i podružnice nekih velikih međunarodnih telekoma poput Orange Business Hrvatske i AT&T Global Networks Servicesa Hrvatska.

Agrokorova tvrtka
Ovdje se na popisu nalazi i Agrokorova tvrtka mStart telekomunikacije, koja iako primarno informatička, registrirana je za telekomunikacijske usluge. Prema neslužbenim informacijama mStart telekomunikacije konsolidiraju IT i telekomunikacijske poslove unutar tvrtki koncerna Agrokor. Obujam tog posla najbolje oslikavaju prihodi mStart telekomunikacija već u prvoj godini poslovanja. On je od nule narastao na 35,4 milijuna kuna uz dobit prije oporezivanja od 792.098 kuna i neto dobit od 638.450 kuna. Uz to mStart ima 95 zaposlenih. Najveća pak državna tvrtka na popisu su Odašiljači i veze čiji je prihod lani blago pao s 281 na 278,3 mil. kuna dok je operativna dobit smanjena s 614,2 na 595,7 mil. kuna.

Pregovori s EU

Novi zakon usklađen s Unijom
Pregovori o priključenju EU izazvali su niz reformi na telekomunikacijskom tržištu u Hrvatskoj a tijekom prošle godine odrađene su posljednje pripreme za usklađivanje s EU regulativom. Tako se radilo na pripremi novog Zakona o elektroničkim komunikacijama koji će uskladiti nivo zaštite korisnika telekomunikacijskih usluga s onim u EU, zatim staviti naglasak na širenje dostupnosti novih tehnologija i usluga poput širokopojasnog interneta.

Stalno obrazovanje i razvoj vještina

MBA obrazovanje na ZŠEM-u: Investicija koja mijenja karijeru i život

Maloprodajno tržište

Od lidera Dalmacije do nacionalnog simbola uspjeha u maloprodaji

Cijene ‘roaminga’ propisuje Europska komisija
Zahvaljujući pregovorima s EU hrvatska vlada predlaže da građani mogu u jednom danu promijeniti operatera i u fiksnoj i u mobilnoj komunikaciji uz zadržavanje postojećeg telefonskog broja neovisno na koju mrežu prelaze. Također, EU postavlja uvjet da operateri moraju naplaćivati roaming kako glasovni tako i podatkovni po najvišim cijenama koje propiše Europska komisija. Uveden je također i jedinstveni novi broj za hitne slučajeve 112 koji se koristi u cijeloj EU a Hrvatska se morala uskladiti i po pitanju elektroničkog potpisa koji štedi vrijeme i smanjuje troškove.

Trendovi

Ekspanzija broja mobitela i rezanje troškova
Prema istraživanju Deloittea tri glavna tehnološka trenda koja su obilježila telekomunikacijsku industriju u prošloj godini su ekspanzija mobilnog interneta, širenje VoIP tehnologije na mobilne telefone i rezanje troškova kroz zelene tehnologije. U izvješću pod nazivom Predviđanja za telekomunikacije iz istraživanja TMT trendovi u 2010. Deloitte navodi da upotreba pametnih telefona snažno raste a s njima i glavna prednost, odnosno korištenje mobilnog interneta. Navodi se pretraživanje interneta na pametnim mobitelima udvostručilo na dvije milijarde dolara. Svi veći proizvođači prisutni su na tom tržištu od Applea s iPhoneom preko Nokije s nizom novih modela pa sve do Samsunga koji je s modelom Galaxy S prvi ozbiljno počeo konkurirati Appleu. Broj korisnika VoIP-a u 2010. snažno je porastao a o očekivanjima na tom tržišnu najbolje svjedoči i ovogodišnje Microsoftovo preuzimanje Skypea, najpoznatijeg VoIP servisa na svijetu, koji se sada može koristiti na svim najpopularnijim mobilnim platformama. Konačno, procjenjuje se da telekomunikacijska industrija sa 1,5 linija po korisniku i četiri milijardi klijenata godišnje generira 183 milijuna tona ugljičnog dioksida te sudjeluje u globalnoj emisiji stakleničkih sa 0,7 posto. Deloitte navodi da je operaterima cilj srezati tu emisiju za 10 posto što otvara prostor za unosne poslove proizvođačima zelenih tehnologija.

Infrastruktura

Nema novih ulaganja
Početkom prošle godine regulator telekomunikacijskog tržišta zaustavio je projekt Fiberland Hrvatskog telekoma. Riječ je o najvećem investicijskom projektu u ICT industriji u Hrvatskoj vrijednom 275 milijuna eura. U HAKOM-u tvrde da su projekt zaustavili jer bi HT eksploatacijom nove optičke mreže koju gradi u okviru tog projekta obnovio monopol i time istisnuo konkurente s tržišta. To također tvrde i novi fiksni operateri ali i njegov najveći konkurent Vipnet. S druge strane, HT navodi da ostali operateri nemaju novca za izgradnju te nove infrastrukture koja je prema njihovim riječima nužna idući tehnološki pomak u Hrvatskoj koji uključuje veće brzine interneta, bolju kvalitetu postojećih usluga poput digitalne televizije i pružanje novih usluga kao što su cloud usluge. Kao alternativu HAKOM je ove godine pozvao gradove i općine da oni ulože u tu novu infrastrukturu, ali čini se da ni oni za to nemaju resursa.