Vladi je nakon pet godina postalo jasno da domaća industrija pića plaća neopravdano visoku povratnu naknadu od 50 lipa po pet boci. Oči administraciji je otvorio Vladin novi potpredsjednik za gospodarstvo Petar Čobanković.

Izmjene pravilnika
Iznio je podatak da proizvodnja pet boce stoji tek 20 lipa, a to je dva i pol puta niže od povratne naknade koju državi već pet godina plaćaju proizvođači. Moguće su promjene, neodređeno je progovorilo resorno Ministarstvo zaštite okoliša. Pozivajući se na izmjene Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu upozorava da će to biti dugotrajniji posao. Ministarstvo je prvi put odlučilo o dobivenim prijedlozima provesti stručnu raspravu. U nju želi uključiti sva gospodarska udruženja, a navodno će biti i javne rasprave.

Nema usklađivanja
No, zanimljivo je da iako je Čobanković naznačio smjer promjena – sniženje povratne naknade na 20 ili 30 lipa, u Ministarstvu se zasad ograđuju od mogućnosti da povratnu naknadu usklade s cijenom proizvodnje boce. Pritom se pozivaju na objašnjenje da povratna naknada nije trošak proizvođača što će izazvati velike prijepore s gospodarstvenicima. Zbog složenosti sustava gospodarenja ambalažnim otpadom u Eko-Ozri rješenje vide u hitnom sastanku gospodarstvenika s ministrom Brankom Bačićem. Poduzetnici očekuju da će ministar usvojiti prijedloge, posebice one vezane uz ukidanje poticajne naknade i naknade zbrinjavanja po jedinici proizvoda u višeslojnoj kartonskoj ambalaži, kaže Dragica Bagarić, direktorica Eko-Ozre. “Riječ je o apsurdnim nametima. Primjerice, ako je u višeslojnoj kartonskoj ambalaži bio pakiran deterdžent, njegovo zbrinjavanje iznosi 750 kuna po toni. Ako je riječ o mlijeku, 1150 kuna, a za istu tu ambalažu, ako je u nju bio pakiran sok, naknada se penje na 4100 kuna za tvrtke koje ispunjavaju godišnje nacionalne ciljeve, dok za one koji to ne čine, naknada iznosi čak 11.000 kuna po toni’, navodi Bagarić. Proizvođači, tvrdi ona, smatraju da se država mora odreći poticajne naknade. Inače, država godišnje tako ubere oko 30 milijuna kuna, a industrija pića dosad je po toj osnovi platila preko 200 milijuna kuna.

Ambalaža

‘Nacionalni ciljevi’
Poticajnu naknadu od 0,09 do 0,30 kuna uvela je bivša ministrica zaštite okoliša Marina Matulović-Dropulić. Obvezala je proizvođače da u programu imaju višekratnu povratnu ambalažu te njome ostvaruju godišnje nacionalne ciljeve. Proizvođači sokova moraju tako staviti na tržište 25 posto proizvoda u višekratnoj amabalaži. Ako to ne učine, plaćaju namet. Međutim, nikad nije napravljeno istraživanje koliko je višekratna ambalaža prihvatljiva za okoliš s obzirom na izradu.